Od prijeratnih 3.200 stanovnika, u najveće povratničko modričko naselje Tarevce do danas se vratilo njih oko 1.400. Iako je sigurnosna situacija dobra, najveća prepreka masovnijem povratku jesu nedostatak posla i teška ekonomska situacija. Stoga su povratnici odlučili formirati Poljoprivrednu zadrugu.

Seoski turizam

Jednu od napuštenih kuća u centru Tarevaca pretvorili su u Zadrugu, koja bi mogla osigurati održivi povratak za stotine povratnika, ali i stanovnika sa sjevera BiH i Majevice. Zahvaljujući sredstvima od oko 500.000 KM koje je dalo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, kultivirali su 12 dunuma oglednih parcela.

- Tu imamo oko 800 komada zasađenog paradajza, 5.000 komada paprika, nešto lubenice i patlidžana. Primijenjene su sve agrotehničke i pomotehničke mjere. To je dio edukativnog procesa i za naše kooperante da bismo imali ujednačen kvalitet u općoj ponudi - kaže Jovo Savić, inžinjer poljoprivrede u PZ Tarevci.

Uz povrće i voćarsku proizvodnju, planiraju i proizvodnju aromatičnog i ljekovitog bilja.

- Drugi strateški prioritet nam je razvoj prerađivačkih kapaciteta, da sve što proizvedemo
na području Modriče, Tarevaca te sjeverne Bosne i preradimo. Usto, spreman je i projekt razvoja seoskog turizma i ruralne privrede. Ove godine održali smo 5. sajam ruralne privrede, čija je posjećenost pokazala da idemo u pravom smjeru - ističe Smail Ibrahimpašić, predsjednik Skupštine Poljoprivredne zadruge Tarevci.

Proizvodni proces

Goran Lukić, kooperant iz Koprinske Trebave kod Modriče, smatra da će na ovaj način biti riješen i problem nezaposlenosti.

- Ljudi će početi proizvoditi da bi sve išlo u preradu, a zadruga će otkupljivati. To je ono što nam u agraru treba - ističe Lukić.

U Zadruzi do kraja naredne godine planiraju zaokružiti proizvodni proces i potpisati ugovore s 300 kooperanata.

Posebna sorta trešnje

Među kooperantima je i Sakib Sarvan, koji se u Tarevce vratio iz Belgije i podigao poseban zasad niskorastuće visokorodne sorte trešnje. Prvim rezultatima je zadovoljan - sav urod je bez problema plasirao na tržište.

- To sam radio u Belgiji, a ovdje sam donio sredstva i znanje. Mislio sam, ako mogu u Belgiji, zašto ne bih mogao isto raditi i ovdje. I, evo, pokazalo se da može - priča Sarvan.