&nbsp;
Jako nevrijeme praćeno ki&scaron;om i gradom pogodilo je večeras Banju Luku. Led veličine oraha padao je velikom brzinom, no&scaron;en jakim vjetrom i ki&scaron;om. Jo&scaron; nema informacija o mogućoj &scaron;teti.
&nbsp;

<object width="690" height="400" data="http://www.youtube.com/v/rDRy1ytpTVQ" type="application/x-shockwave-flash">
<param name="src" value="http://www.youtube.com/v/rDRy1ytpTVQ" />
</object>

Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini zabilježila je umjeren, ali neravnomjeran rast koji je prvenstveno bio vođen potrošnjom domaćinstava, dok je negativan neto izvoz bio ključni faktor koji je usporavao ekonomski rast. Godina je završena sa stopom rasta od 2,1% na godišnjem nivou, što ukazuje na otporan, ali ograničen ekonomski oporavak. Početak godine obilježilo je izraženo usporavanje, vidljivo prvenstveno kroz slabiju dinamiku privatne potrošnje i investicionih aktivnosti, dok je, paralelno s postupnim smirivanjem neizvjesnosti i poboljšanjem ekonomskog sentimenta, u drugom dijelu godine zabilježen postepen oporavak i konsolidacija ukupne ekonomske aktivnosti. Potrošnja domaćinstava i državna potrošnja su s rastom od 2,3% i 2,8% respektivno, imale ključnu ulogu u održavanju privredne aktivnosti, dok je investiciona aktivnost, nakon sporijeg starta, ubrzala i na godišnjem nivou ostvarila rast od 6,7%. Nasuprot tome, kretanja u vanjskoj trgovini dodatno su naglasila prisutne strukturne neravnoteže i ovisnost o uvozu. Iako je izvoz roba i usluga 2025. godine zabilježio umjeren oporavak od 2,6%, nakon dvije godine negativnih kretanja, takav rast nije bio dovoljan da kompenzira bržu ekspanziju uvoza (5,2%), što je rezultiralo daljim pogoršanjem neto izvoza u strukturi BDP-a. Inflacija se čitavu godinu kretala iznad ciljanog nivoa, s ubrzanjem u drugoj polovini godine vođena prvenstveno povećanjem cijena u segmentu hrane, usluga i energije, što je doprinijelo prosječnoj stopi rasta cijena od 4%.„Sveukupno posmatrano, 2025. godinu obilježila je umjerena otpornost domaće ekonomije, pri čemu je domaća potražnja pružila kratkoročnu stabilnost, ali istovremeno ostaje izražena potreba za dubljim strukturnim reformama kako bi se ojačali proizvodni kapaciteti, unaprijedila vanjska konkurentnost i osigurao uravnoteženiji i održiviji dugoročni rast u Bosni i Hercegovini“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini. Početak 2026. godine obilježilo je smirivanje cjenovnih pritisaka, uz postupno usporavanje rasta cijena hrane i uvoznih proizvoda, što je djelimično rezultat stabilizacije globalnih robnih tržišta. Ipak, inflatorni pritisci su se zadržali kroz domaće faktore, prije svega rast troškova stanovanja, energenata, komunalnih usluga i cijena uslužnih djelatnosti. Dodatni pritisci proizašli su iz rasta troškova rada i poslovanja, koji su se brzo prelijevali na krajnje potrošačke cijene.Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku rezultirala je i zatvaranjem Hormuškog moreuza, što je izazvalo značajne poremećaje na globalnom energetskom tržištu i snažan rast cijena nafte. Iako sukob nema direktne sigurnosne implikacije za BiH, visoka zavisnost od uvoza nafte dovela je do snažnog rasta cijena energenata i dodatnih inflatornih pritisaka. To se odrazilo na ubrzanje inflacije u martu na 5,1% godišnje, pri čemu je kategorija transporta zabilježila najsnažiji rast cijena od 11,1%. Uz očekivanja da će se cjenovni pritisci nastaviti te da će se snažan rast cijena goriva preliti na ostale komponente indeksa potrošačkih cijena, prvenstveno hranu i usluge, realno je očekivati da će prosječna inflacija u 2026. godini dostići nivo od oko 4,5%.Posmatrajući ekonomska kretanja u prvom kvartalu 2026. godine, promet maloprodaje ponovo bilježi dvocifrene stope rasta, koje su s februarom dostigle nivo od skoro 12%. Takva dinamika predstavlja jedan od ključnih faktora u kontekstu domaće potrošnje i njenog doprinosa kretanju BDP‑a u 2026. godini. Iako će inflacija i globalna previranja uticati na ponašanje potrošača, očekivanja su da domaća potrošnja i tokom ove godine ostane relativno otporna. S druge strane, kretanja u vanjskoj trgovini i industriji Bosne i Hercegovine dodatno su naglasila strukturnu asimetriju između domaće potražnje i proizvodnog sektora. Iako je izvoz u februaru zabilježio rast od oko 6%, kumulativno gledajući se ipak nalazi u negativnoj zoni, dok je smanjenje trgovinskog deficita od 3,4% na godišnjem nivou u većoj mjeri rezultat slabije uvozne dinamike nego stvarnog jačanja izvozne konkurentnosti. Paralelno s tim, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti izražen negativan trend, s padom od oko 6% na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Posebno snažna kontrakcija zabilježena je u rudarstvu (‑20%), dok je prerađivačka industrija ostala u zoni negativnog rasta (‑3,5%). Ovakva kretanja potvrđuju da izostanak oporavka industrije i ograničen izvozni zamah ostaju ključna ograničenja rasta, te da se ekonomska aktivnost u ranoj fazi 2026. i dalje oslanja prvenstveno na domaću potrošnju.„Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz izraženu osjetljivost ekonomije Bosne i Hercegovine na vanjske šokove, bila je ključni razlog za reviziju najvažnijih makroekonomskih projekcija. Pored pojačanih inflatornih pritisaka, zbog kojih će se inflacija i ove godine kretati iznad zdravog nivoa od 2%, pogoršanje vanjskog okruženja, uz slab rast ekonomije eurozone od svega 0,5% kao glavnog trgovinskog partnera BiH, ima direktne implikacije na izvoznu tražnju. Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni dodatno ograničava izvozna kretanja BiH, što, u kombinaciji s postojećim unutrašnjim slabostima u industrijskoj proizvodnji, doprinosi usporavanju ukupne domaće ekonomske aktivnosti i pogoršanju izgleda ekonomskog rasta. U tom kontekstu, očekivanja ekonomskog rasta u 2026. godini revidirana su naniže, na 1,7%. Rizici po makroekonomsku stabilnost u srednjem roku i dalje su prisutni, prvenstveno kroz inflatorne pritiske i slabiju dinamiku rasta“, zaključili su analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.

Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.: Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.

Međunarodni omladinski turnir Sarajevo Trophy 2026 bit će održan od 4. do 7. juna 2026. godine na terenima Centra Safet Zajko i pomoćnom terenu stadiona Grbavica, okupljajući veliki broj mladih fudbalera i sportskih kolektiva iz različitih zemalja.Sarajevo Trophy iz godine u godinu prerasta u jedan od najvažnijih omladinskih sportskih događaja u regionu, promovišući Sarajevo kao grad sporta, zajedništva i mladosti.Organizator turnira, Akademija fudbala Sparta, kontinuirano radi na razvoju mladih sportista i promociji Bosne i Hercegovine kroz sport. Djeca Sparte već godinama uspješno predstavljaju naš grad i državu širom regiona, a ovog proljeća i ljeta taj put dobija još snažniju međunarodnu dimenziju.Nakon Sarajevo Trophyja, generacije 2015. i 2016. predstavljat će Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim turnirima u Beču i Turskoj, gdje će naši dječaci ponosno biti ambasadori grada Sarajeva, sporta i zajedništva.

<h2>Faris Pendek – Čuvamo te od zaborava</h2>Posebnu emociju i značaj i ove godine nosi nagrada „Faris Pendek“, čiji je ponosni sponzor domaći lanac trgovina Amko komerc. Nagrada se dodjeljuje najboljem odbrambenom igraču turnira, čuvajući uspomenu na talentovanog mladog sportistu Farisa Pendeka i vrijednosti koje je nosio, prijateljstvo, sportski duh, dobrotu i zajedništvo.Kroz podršku ovoj nagradi, ali i brojnim projektima koji okupljaju djecu i mlade, Amko komerc potvrđuje svoju snažnu društvenu odgovornost i opredijeljenost da bude podrška pozitivnim pričama koje grade zdravije i bolje društvo. Jer ulaganje u djecu, sport i zdrave vrijednosti nije samo podrška jednom događaju, to je ulaganje u budućnost.Sarajevo Trophy nije samo turnir. To je mjesto novih prijateljstava, dječijih osmijeha, sportskih snova i uspomena koje ostaju za cijeli život.Uz podršku Amko komerca i ostalih partnera, Sarajevo Trophy 2026 nastavlja rasti kao velika sportska priča koja povezuje djecu, porodice i sportske kolektive širom regiona i Evrope.Zajedno gradimo priču sporta, prijateljstva i zajedništva.

Turnir mladih fudbalera posvećen zajedništvu, sportu i sjećanju na Farisa Pendeka

Kada sport spaja gradove i emocije – Amko komerc uz Sarajevo Trophy 2026 i sjećanje na Farisa Pendeka

Glumac Srđan Todorović, poznatiji kao Žika, sin je legendarnog Bore Todorović, ali malo ko zna da iza njegovog talenta stoji i majka

Pogledajte majku glumačke legende Srđana Todorovića: U 84. godini izgleda nevjerovatno


Ko bi rekao da je jedan od najemotivnijih hitova Dine Merlina nastao u najmračnijem periodu njegovog života?

Od psihijatrije do vrha scene: Koja pjesma Dine Merlina je obilježila njegov povratak?

Sarah Paulson pojavila se na crvenom tepihu Met Gale s neobičnim modnim detaljem, povezom za oči u obliku novčanice dolara

Milionerka koja kritikuje milijardere: Ideja zanimljiva, ali licemjerje mnogima nepodnošljivo

Izgled Verice Rakočević i u osmoj deceniji života besprijekoran je, zbog čega je često tema komentara kada je riječ o njenom načinu života i navikama

Hrana bez zaprške i 100 čučnjeva dnevno: Tajna dobrog izgleda Verica Rakočević i u 78. godini

Pjevač Mirza Selimović jednom prilikom otvoreno je govorio o svojoj izabranici Jeleni, ističući da mu je upravo ona najveća životna podrška

“Zbog nje sam danas tu gdje jesam”: Mirza Selimović otvorio dušu o djevojci Jeleni


Unuka legendarne pjevačice Ane Bekuta, Sonja Polić, ponovo je privukla pažnju javnosti nakon što je na društvenim mrežama 

Pogledajte unuku Ane Bekute u bakinoj haljini staroj 30 godina

Regionalna influenserica Bojana Mutić iz Banjaluke, koja stoji iza popularnog profila “Moda i tako to”, podijelila je vijest koja je rastužila javnost

Preminuo 11-godišnji sin influenserice Bojane Mutić: Prije dvije godine izgubila i starijeg sina

Regionalna muzička zvijezda Neda Ukraden podijelila je tužnu vijest o smrti Aleksandra Ace Minovića, oca njenog zeta Predraga Minovića

Neda Ukraden shrvana bolom: Otišao je važan čovjek iz njenog života

Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) razmatra podnošenje ostavke, potvrđeno je za portal "Avaza" iz diplomatskih izvora.Prema informacijama do kojih je došao "Avaz", visoki predstavnik je održao sastanak s otpravnikom poslova Ambasade SAD Džonom Ginkelom, gdje mu nije ostavljeno previše izbora.Ovaj njemački diplomata nalazi se pod velikim pritiskom vlasti SAD koje su pred njega postavili ultimatum – rješavanje pitanja državne imovine. Šmitu je, kako saznaje <a href="https://istraga.ba/pod-pritiskom-amerikanaca-chiristian-schmidt-razmatra-podnosenje-ostavke-na-poziciju-visokog-predstavnika/">Istraga.ba</a>, čak zaprijećeno i uvođenjem sankcija, odnosno stavljanjem na američku crnu listu ukoliko ne odstupi s pozicije visokog predstavnika. Kako bi izbjegao eventualne posljedice, Šmit se povjerio svojim najbližim saradnicima da će odstupiti s pozicije.On je informirao i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira o ovom potezu i zatražio pokretanje procedure za izbor novog visokog predstavnika.

Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit

Šmit pripremio izvještaj: Dodik i dalje de facto vrši političku vlast, cilj narativa o napadu islama na hrišćanstvo je podjela BiH

Šmit se već nalazi u Njujorku, a prema informacijama "Avaza" on će predstaviti izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a, a nakon toga bi na samoj sjednici mogao reći da odlazi s ove pozicije.- Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa hitno. Situacija u kojoj su investicioni projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne organe spremne da ignorišu zakon nije održiva - navedeno je u izvještaju Kristijana Šmita.Rješavanje pitanja državne imovine ključno je za realizaciju Južna plinska interkonekcija koji bi smanjio ovisnost BiH o ruskom plinu. Iako je upozoravao da se pitanje državne imovine mora riješiti, Šmit je izbjegavao donijeti konačnu odluku, što je izazvalo revolt kod američke administracije.

Šmit se već nalazi u Njujorku, a prema informacijama "Avaza" on će predstaviti izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a, a nakon toga bi na samoj sjednici mogao reći da odlazi s ove pozicije

Nakon razgovora s Ginkelom: Šmit podnosi ostavku na poziciju visokog predstavnika

Vlasti u BiH su, za naše uslove, nekarakteristično brzo riješile sve korake koji su potrebni za implementaciju projekta Južna interkonekcija iza koje stoji američki kapital.S druge strane, ostalo je neriješeno pitanje državne imovine, a upravo je američka administracija institirala da OHR riješi to pitanje, s obzirom da su i sami ranije donijeli odluku o zabranu raspolaganja njom.

Ipak, visoki predstavnik Kristijan Šmit nije uspio pronaći rješenje za ovaj problem, zbog čega će, pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država podnijeti ostavku u narednim danima. Kako je prvi objavio portal "Avaza", on će u utorak na samoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a saopštiti da odlazi, nakon što podnese polugodišnji izvještaj o stanju u BiH.On je već obavijestio Vijeće za implementaciju mira o ovom potezu, a mogao bi se zadržati na poziciji do izbora novog visokog predstavnika.

No, ono što bi mogao biti kamen spoticanja je to da li će novog visokog predstavnika imenovati samo PIC ili će biti potrebna potvrda Vijeća sigurnosti UN-a. To pitanje je bilo predmet polemika i kada je izabran Šmit, pa su funkcioneri iz RS govorili da ga ne priznaju i da je nelegitiman, jer nije dobio potvrdu Vijeća sigurnosti UN-a.Da bi neko dobio podršku Vijeća sigurnosti UN-a, on treba biti predmet šireg političkog dogovora, jer na ovom organu mogućnost veta imaju i države poput Rusije i Kine.S druge, strane iz diplomatskih izvora je potvrđeno za "Avaz" da Amerikanci insistiraju da visoki predstavnik odmah napusti poziciju, a da do izbora novog njegovu poziciju obnaša njegov zamjenik i supervizor za Brčko distrikt BiH Luis Krišok.Ranije se polemisalo da bi nasljednik visokog predstavnika Kristijana Šmita trebao biti iz Italije.

Kristijan Šmit odlazi pod pritiskom SAD, a zbog neriješenog pitanja državne imovine

Da li će Šmit odmah napustiti poziciju ili ostaje do izbora nasljednika: Umjesto njega bi trebala doći osoba iz Italije

Novinar Mihael Martens, koji se godinama bavi temom Bosne i Hercegovine, napisao je za<a href="https://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/nach-druck-aus-usa-hoher-repraesentant-schmidt-erklaert-ruecktritt-200817404.html"> F.A.Z.</a> tekst o odlasku visokog predstavnika Kristijana Šmita.Tekst u nastavku prenosimo u cijelosti.- Kristijan Šmit (CSU) najavio je povlačenje s funkcije visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Bivši njemački ministar poljoprivrede rekao je za F.A.Z. da će podnijeti ostavku. Nakon gotovo pet godina „Kristijan Šmit je lično odlučio da okonča svoj angažman na provođenju mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“, navodi se u saopćenju koje je dostavio njegov ured, OHR. Ipak, dodao je da će zasad ostati na dužnosti dok ne bude imenovan njegov nasljednik.Funkcija visokog predstavnika postoji od kraja rata u BiH (1992–1995), u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a milioni su raseljeni. Zadatak visokog predstavnika je nadzor nad provođenjem poslijeratnog poretka i Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD-a. O Šmitovom odlasku već se duže vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u domaćim medijima.Ako do toga dođe, primopredaja dužnosti ne bi bila dobrovoljna niti u terminu koji je sam odabrao. Već mjesecima SAD od Šmita traže sve oštrijim tonom – a, kako se navodi, u posljednje vrijeme i ultimativno – da napusti funkciju. Washington, prema svemu sudeći, želi postaviti „lakšeg“ nasljednika.Šmit upozorava na „prijeteću demontažu“ BiHŠmit će u utorak u New Yorku predstaviti svoj redovni polugodišnji izvještaj o stanju u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a. Prema nacrtu izvještaja upućenog generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu, koji već danima kruži zapadnim ambasadama u Sarajevu, Šmit u njemu znatno otvorenije nego ranije upozorava na mogući raspad države i njenu „demontažu“.<h2>Ukinute sankcije</h2>U središtu njegovih upozorenja nalazi se politika Republike Srpske, entiteta koji je međunarodno-pravno dio BiH. Tamo i dalje ključnu riječ vodi dugogodišnji predsjednik RS i politički lider Milorad Dodik, iako prema odluci Ustavnog suda ne smije obavljati javne funkcije u narednim godinama.Dodik, blizak saradnik Vladimira Putina, koji je među rijetkim evropskim političarima prisustvovao vojnoj paradi 9. maja u Moskvi, ranije je zbog svoje secesionističke retorike nailazio na kritike iz SAD-a i EU. Međutim, pod administracijom Donalda Trampa, Vašington se udaljio od tog zajedničkog stava.Američke sankcije protiv Dodika, njegovih bliskih saradnika i porodice ukinute su u oktobru 2025. bez obrazloženja. Prethodno je Dodik ulagao značajna sredstva u lobiranje u SAD-u. Trampov sin Donald Tramp mlađi nedavno je posjetio Banju Luku, dok aktivisti pokreta MAGA planiraju održati investitorsku konferenciju u tom gradu.U izvještaju upućenom UN-u, Šmit bez direktnog imenovanja navodi da se dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH. Također upozorava na sve oštriju političku retoriku koja cilja Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi. Navodi i da je BiH, posebno djelovanjem vlasti RS-a, dovedena u svojevrsnu „situaciju taoca“.Kao primjere ističe blokadu imenovanja sudija Ustavnog suda, opstrukciju rada Doma naroda te finansijsko slabljenje državnih institucija, čiji budžeti godinama nisu povećavani. Hronični nedostatak sredstava, za koji tvrdi da je politički motiviran, pogađa i vojsku, policiju te javni RTV servis, čije je funkcionisanje dovedeno u pitanje. Sve to opisuje kao „postepenu demontažu“ države.<h2>Pritisci i energetski interesi</h2>Šmit indirektno kritikuje i Hrvatsku te političke aktere među Hrvatima u BiH, navodeći da ideje o trećem entitetu predstavljaju pokušaj etničke podjele zemlje. Također upozorava na narative koji BiH prikazuju kao mjesto „sukoba civilizacija“, ocjenjujući da takve tvrdnje imaju za cilj potkopavanje njenog multietničkog karaktera.Njegovo povlačenje, koje iniciraju SAD, vremenski se poklapa s planom bliskim Trampovim krugovima – izgradnjom gasovoda od LNG terminala u Hrvatskoj prema BiH, kojim bi se transportovao američki plin iz frakinga. Planirana je i izgradnja gasnih elektrana, čija isplativost izaziva sumnje.Zanimljivo je da Dodik, iako inače blokira američke inicijative, podržava ovaj projekt. Postoje spekulacije da mu je zauzvrat obećano uklanjanje Šmita, kojeg Dodik i njegovi saveznici često napadaju, ali za to nema čvrstih dokaza.Hoće li SAD uspjeti u toj namjeri, zavisit će i od reakcije EU, posebno Njemačke. Bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič ističe da odluku o imenovanju ne mogu donijeti samo SAD, već da je nadležno Vijeće za implementaciju mira.Postavlja se i pitanje da li je institucija visokog predstavnika uopće još potrebna. Petrič smatra da bi OHR mogao biti zatvoren, a preostala pitanja, poput državne imovine, prebačena u okvir pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji, čime bi se zadržali mehanizmi uslovljavanja bez potrebe za ovom institucijom.

Bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič ističe da odluku o imenovanju ne mogu donijeti samo SAD, već da je nadležno Vijeće za implementaciju mira

Mihael Martens: Dodik izlobirao kod Amerikanaca, pa podržao njihove plinovode u zamjenu za "Šmitovu glavu"

Javnost je ranije bila obaviještena o nestanku dječaka Amara u Sarajevu, a potraga je, srećom, završena uspješno, dječak je pronađen i nalazi se na sigurnom.Nakon pronalaska, oglasio se i njegov otac, Semir Selimović, na društvenim mrežama, zahvalivši svima koji su učestvovali u potrazi i pokazali solidarnost, te poručio da je najvažnije da je dijete sada sigurno i pronađeno.-&nbsp;Jeste sve je u redu sa Amarom. Ima samo malu opeklinu -modricu, negdje se udario, ali ništa strašno. Pronašao ga je taksista na Vilsonovom šetalištu. Taksista Dario kojeg i ja poznajem, sa Koševskog brda, koji je čim je čuo od dispečera i Amarov opis počeo tražiti, i kaže "bio sam uvjeren da ću ga ja naći." Jedan i po sat je kružio i pronašao ga baš on.&nbsp; Hvala dragom Bogu, i hvala vama svima ljudi, čuvajte djecu, to je zaista samo jedan trenutak nepažnje, i drago mi je da je dosta ljudi solidarno i hoće pomoći, to je bitno da se držimo zajedno naročito u hitnim situacijama.&nbsp;U ovakvim situacijama javite se odmah svima, nemojte čekati. Policija, Sarajevo taksi, Samir&amp;Emir taksi, GSS, ove naše grupe po društvenim mrežama, zaista su svi solidarni. Svaki trenutak je bitan. Amar je u roku 2 sata prešao radijus od 5 kilometara i više, primjećen je u shoppingu na Grbavici u teretani, kod OHR-a, znači velik radius je prešao - napisao je Semir.

Ima samo malu opeklinu -modricu, negdje se udario, ali ništa strašno

U roku od dva sata dječak Amar prešao pet kilometara, pronašao ga taksista koji poznaje njegovog oca

Nakon objave kolumniste i književnika Dragan Bursać o rušenju banjalučke Ferhadije, na društvenim mrežama uslijedile su brojne reakcije i osporavanja njegovog opisa događaja iz maja 1993. godine.Bursać je u objavi napisao kako je “tog jutra” srušena Ferhadija, te opisao atmosferu u banjalučkoj Gimnaziji, tvrdeći da su učenici trčali hodnicima vičući “srušena je”, dok su profesori “mangupski namigivali”. Naveo je i kako ga je domar zaustavio na ulazu u školu, nakon čega se navodno nikada više nije vratio u banjalučku Gimnaziju.

<blockquote class="twitter-tweet">To jutro, srušena je Ferhadija. Prolomio se aplauz banjalučkom gimnazijom. Učenici nižih razreda nisu znali o čemu se radi, ali su ushićeno trčkarali hodnicima i derali se, srušena je, srušena je! Oni stariji su prepričavali kako je eksploziv postavljan i pod temelje i kako… <a href="https://t.co/wCLCRMz3GH">pic.twitter.com/wCLCRMz3GH</a>&mdash; Dragan Bursać (@dijalekticar) <a href="https://twitter.com/dijalekticar/status/2052407750454345896?ref_src=twsrc%5Etfw">May 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Međutim, na njegove tvrdnje reagovala je Snježana Karić, koja tvrdi da je u to vrijeme bila učenica banjalučke Gimnazije.“Nikad ne komentarišem tuđe objave ali ovo je nešto što ne mogu prećutati. Bila sam učenica banjalučke Gimnazije u to vrijeme i ovo što čovjek piše je apsolutna laž. Ovo se ne može podvesti ni pod loš scenario već halucinaciju. Nadam se da ga je bar malo sramota samoga sebe”, napisala je Karić.

<blockquote class="twitter-tweet">Nikad ne komentarišem tuđe objave ali ovo je nešto što ne mogu prećutati. Bila sam učenica banjalučke Gimnazije u to vrijeme i ovo što čovjek piše je apsolutna laž. Ovo se ne može podvesti ni pod loš scenarij već halucinaciju. Nadam se da ga je bar malo sramota samoga sebe. <a href="https://t.co/38OJQBq4cJ">pic.twitter.com/38OJQBq4cJ</a>&mdash; Snježana Karić (@snjezanakaric) <a href="https://twitter.com/snjezanakaric/status/2052700250012340470?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sličnu kritiku uputio je i Boris Bajić, banjalučki ekonimist i bivši kolumnist Nezavisnih novina, koji je Bursaća optužio za konstrukciju i historijske netačnosti.“Fascinantan je put Dragana Bursaća od kritičara društvenih devijacija do čovjeka kojem istina više nije niti referentna tačka, no tek sirovina za ličnu mitomaniju”, naveo je on.

<blockquote class="twitter-tweet">Fascinantan je put Dragana Bursaća od kritičara društvenih devijacija do čovjeka kojem istina više nije niti referentna tačka, no tek sirovina za ličnu mitomaniju. U svega osam rečenica uspio je iznijeti čitav niz lako provjerljivih neistina, sve sa ciljem da čitav jedan narod… <a href="https://t.co/eO7wI4h7ZE">https://t.co/eO7wI4h7ZE</a>&mdash; Rekla je Boris (@ManaNegra) <a href="https://twitter.com/ManaNegra/status/2052786195067748511?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posebno je osporio Bursaćevu hronologiju događaja, podsjećajući da Ferhadija nije srušena “tog jutra”, nego oko tri sata iza ponoći između 6. i 7. maja 1993. godine.“Dakle, nije se mogao ‘prolomiti aplauz banjalučkom gimnazijom’, niti su učenici mogli trčkati hodnicima i urlati ‘srušena je’, niti su im profesori mogli mangupski namigivati na časovima jer, prosto – škola nije radila u tri ujutro”, napisao je.Dodatno je problematizovao i dio Bursaćeve priče u kojem tvrdi da nije ni ušao u školu nakon razgovora s domarom.“A sam Bursać, koji tvrdi da ‘nije ni ušao u školu, niti kad ga je domar opomenuo, niti ikad više u životu’, teško da je mogao biti svjedok scene kojoj nije prisustvovao”, naveo je.Objava je izazvala brojne komentare i rasprave na društvenim mrežama, gdje dio korisnika brani Bursaća tvrdeći da je riječ o literarnom i simboličkom opisu vremena, dok drugi insistiraju da se javne tvrdnje o ratnim događajima moraju zasnivati na činjenicama i provjerljivoj hronologiji.Ferhadija džamija u Banjoj Luci srušena je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine miniranjem, a za njeno rušenje odgovornost su kasnije pred međunarodnim i domaćim sudovima povezivale vlasti Republike Srpske i tadašnje policijsko-vojne strukture; u samoj Banjoj Luci nije bilo javnih protesta protiv rušenja

Bursać je u objavi opisao atmosferu u banjalučkoj Gimnaziji, tvrdeći da su učenici trčali hodnicima vičući “srušena je”

Banjalučani burno reagirali na Bursaćev tekst: "Apsolutna laž je da smo u gimnaziji slavili rušenje Ferhadije"

Slučaj seksualnog zlostavljanja devetogodišnje djevojčice u Rumuniji šokirao je javnost, a istraga protiv njenog djeda (58) otkrila je još monstruozniji slučaj koji je godinama bio skrivan.Policija je do stravičnih saznanja došla nakon što je majka djevojčice prijavila da sumnja kako je njen otac više puta seksualno zlostavljao njenu kćerku. Prema sumnjama istražilaca, djevojčica je nasilje trpjela skoro godinu, a zločini su se događali dok je bila ostavljena kod djeda na čuvanje.- On je čuvao dijete kada mi nismo bili tu... Čuvao...kako to čudno sad zvuči - rekla je uplakana majka djevojčice.<h2>Nije djelovao sam</h2>Istragom je ubrzo otkriveno da osumnjičeni nije djelovao sam. Njegov prvi komšija, 80-godišnjak kojeg su mještani smatrali mirnim i dobrim čovjekom, također je uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u zlostavljanju djevojčice.Policija sumnja da je starac godinama zlostavljao djecu te da iza sebe ima brojne žrtve. Prema navodima iz istrage, njegovi zločini trajali su gotovo tri decenije.Dvojica osumnjičenih trenutno se nalaze u pritvoru, dok policija nastavlja rad na slučaju i pokušava pronaći sve moguće žrtve.Majka djevojčice ispričala je da je njena kćerka tek nedavno skupila hrabrost da sve prizna tetki, nakon čega je porodica odmah otišla u policiju.- Sve smo otkrili 28. januara, kada se djevojčica povjerila svojoj tetki i odmah smo otišli u policiju. On je uhapšen tek 26. februara... Dijete je pipkao, dodirivao... Nikad nisam imala normalne odnose sa svojim ocem - rekla je majka.Tokom istrage prijavljenog slučaja, policiju su tragovi iz doma osumnjičenog odveli do kuće prekoputa. Ispostavilo se da nije samo deda zlostavljao djevojčicu, već i njegov prvi komšija, za kojeg su svi u kraju vjerovali da je "duša od čovjeka".<h2>Jezive tajne</h2>Međutim, kada su mu inspektori zakucali na vrata i krenuli da ga ispituju, starac je otkrio jezive tajne. Da su njegovi zločini počeli pre više decenija i da su žrtve, tokom 30 godina zlostavljanja bile brojne.- Postoji osnovana sumnja da su dvojica osumnjičenih počinili ista krivična dela protiv drugih ljudi, a ne samo protiv maloljetne srodnice jednog od osumnjičenih - navodi izvor iz istrage.Majka zlostavljane djevojčice rekla je da je odlazila u kuću drugog osumnjičenog kada je bila dijete, jer je imao crtaće i video trake.- Sada su mu navodno našli i neke odvratne snimke... - rekla je majka.Policija u Bukureštu pozvala je žrtve, koje su pretrpjele nasilje od nekog od osumnjičenih da dođu u policiju i sve prijave. Ukoliko se dokaže krivica drugoosumnjičenog, prijeti mu kazna od minimum 15 godina zatvora.

Dijete je pipkao, dodirivao... Nikad nisam imala normalne odnose sa svojim ocem, rekla je majka

Djed silovao unuku godinu, istraga razotkrila jezivu tajnu komšije

Iz Policijske uprave krapinsko-zagorske potvrđeno je da je muškarac (52) vatrenim oružjem usmrtio policijskog službenika (52), koji u trenutku događaja nije bio na dužnosti. Nakon toga, isti muškarac je pucao u sebe te je helikopterom prebačen u KB Dubrava.Kako saznaje Index, ubijen je voditelj Službe kriminalističke policije u PU krapinsko-zagorskoj Robert Grilec. Za sada nije poznato u kakvom se stanju nalazi počinilac, a kriminalistička istraga i uviđaj su u toku kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.Glasnogovornik Policijske uprave krapinsko-zagorske Zvonimir Lončar za Hinu je potvrdio da je ubijeni policijski službenik bio van službe.- Nešto iza osam sati u ugostiteljskom objektu u Krapini vatrenim oružjem usmrćen je policijski službenik koji je bio van službe. Počinitelj se istim oružjem ozlijedio i nakon toga je helikopterom prevezen u KB Dubrava. Policijski službenici su na terenu i utvrđuju sve okolnosti događaja - izjavio je Lončar.<h2>Živjeli u istom naselju</h2>Prema navodima policije, i ubijeni policajac i počinilac bili su stanovnici Krapine i živjeli u istom naselju.Policija je saopštila da je muškarac (1974.) ušao u ugostiteljski objekat i bez ikakvog upozorenja vatrenim oružjem usmrtio policijskog službenika (1974.), nakon čega je pucao u sebe.<h2>"Sve se dogodilo u sekundi"</h2>Svjedoci koji su se zatekli u kafiću opisali su da je napadač ušao s pištoljem i odmah zapucao.Konobar Dorijan Švaljek, koji je sve vidio, rekao je da nije bilo nikakvog sukoba prije napada:

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

- Čovjek je došao unutra s pištoljem, okrenuo se prema njemu i tri puta pucao u njega, zatim otišao van i upucao sebe. Nije bilo nikakve svađe, baš ništa... Samo je došao u kafić i pucao - ispričao je Švaljek, dodajući da se odmah sakrio u skladište.U trenutku napada u lokalu je bilo oko 15 ljudi koji su se u panici razbježali.<h2>Pobjegla u skladište</h2>Konobarica Viktorija Žižak kazala je da je u tom trenutku uzimala narudžbu od ubijenog policajca:- Ubio ga je pred mojim očima. Tri puta je pucao u njega bez i jedne riječi. Samo je uperio pištolj i pucao. Nakon toga je skrenuo pogled prema meni, a ja sam pobjegla u skladište - izjavila je.

Čovjek je došao unutra s pištoljem, okrenuo se prema njemu i tri puta pucao u njega, zatim otišao van i upucao sebe. Nije bilo nikakve svađe, baš ništa, rekao je Švaljek

Cure novi detalji o ubistvu policajca: "Ubio ga je pred mojim očima, tri puta je pucao"

Građane Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle donijeti veća primanja penzionerima, moguće povećanje plata radnicima i proširenje prava za porodice s djecom.Najviše pažnje izazvale su najave novog rasta mirovina, koje bi već od jula mogle biti povećane za dodatnih 5,6 do šest posto. Ukoliko do toga dođe, minimalna penzija u Federaciji prvi put bi mogla preći granicu od 700 KM.Podsjetimo, januarskim usklađivanjem penzije su već povećane za 11,2 posto, pa trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Nakon novog povećanja, minimalna penzija mogla bi iznositi između 704 i 706 KM.Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH. Vlada Federacije ranije je smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, ali mnogi poslodavci to smanjenje nisu iskoristili za povećanje plata zaposlenima.Krajem godine moglo bi uslijediti novo smanjenje doprinosa, pod uvjetom da reforma fiskalizacije pokaže očekivane rezultate. Time bi poslodavci dobili dodatni prostor za povećanje plaća radnicima, posebno u uvjetima rasta troškova života i inflacije.Jedna od važnijih socijalnih reformi koja se također najavljuje jeste uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka. Prema dostupnim informacijama, cilj je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine imaju pravo na dječiji dodatak, dok bi za stariju djecu važili određeni prihodovni kriteriji.

Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Delegacija iz RS, u kojoj su bili predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik RS Siniša Karan i predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić, boravila je u Moskvi gdje su jučer razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.Putin je na početku sastanka izrazio uvjerenje da će saradnja između Rusije i RS-a biti dodatno unaprijeđena.- Između Srba i Rusa vijekovima gajimo bliske odnose i razumijevanje, nama je veoma drago da vas vidimo u Moskvi - rekao je Putin.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@munja.republika.srpska/video/7637972269712674070" data-video-id="7637972269712674070" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@munja.republika.srpska" href="https://www.tiktok.com/@munja.republika.srpska?refer=embed">@munja.republika.srpska</a> <a title="u" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/u?refer=embed">#U</a> Kremlju održan sastanak Karana, Dodika i Stevandića sa Putinom - prijateljstvo zasnovano na iskrenom povjerenju<a title="republika" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/republika?refer=embed">#republika</a> srpska <a title="dnevnik2" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/dnevnik2?refer=embed">#dnevnik2</a> <a title="rtrs" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/rtrs?refer=embed">#RTRS</a> <a title="rtrsvijesti" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/rtrsvijesti?refer=embed">#RTRSvijesti</a> <a target="_blank" title="♬ izvorni zvuk - ※。.:*:・&#39;°siva munja🇷🇸🫡🇷🇺" href="https://www.tiktok.com/music/izvorni-zvuk-7637972294106663702?refer=embed">♬ izvorni zvuk - ※。.:*:・&#39;°siva munja🇷🇸🫡🇷🇺</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

Dodika je nazvao svojim prijateljem i pohvalio učešće delegacije RS u manifestaciji povodom Dana pobjede.- Znamo da se i u RS obilježava. Cijenimo one koji su svojim životima branili pravo na život i nezavisnost. Uspostavili smo redovnu saradnju s Dodikom, važno je da dijelite iste stavove. Naši odnosi su zasnovani na vijekovnim odnosima prijateljstva. Imam slične pristupe za stanje u BiH i Evropi. Borimo se pravedniji međunarodni poredak, bez miješanja u unutrašnje odnose. Na to mu je Karan odgovorio da se odnosi između Rusije i RS temelje na iskrenom povjerenju te da postoji osjećaj bratstva između srpskog i ruskog naroda.- Na našim narodima je počinjen genocid u Drugom svjetskom ratu i mi smo izvojevali pobjedu nad fašizmom. RS nikad nije bila pokorena. Želim naglasiti da je historijsko nasljeđe bila podloga na kojem je nastala RS. RS je politički odgovor na historijsko stradanje, kako se nikada ne bi ponovila.Pored Putina, sastanku je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.&nbsp;

Ponovljena poznata stajališta Moskve, novi predsjednik RS ponovio stare fraze

Pogledajte šta su na sastanku rekli Putin i Karan

Nakon nepunih pet godina Kristijan Šmit odlazi sa pozicije visokog predstavnika u BiH.Njegov mandat se može podijeliti na dvije faze - prva je dok se tu nalazio ambasador SAD Majkl Marfi i druga nakon Marfija.Za vrijeme Marfija, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu kao prijedlog Bajdenove administracije, Šmit je imao odriješene ruke za intervencionizam i korištenje Bonskih ovlasti.Već po samom njegovom dolasku se vidjelo da će imati daleko veću moć nego njegov prethodnik Valentin Incko, čiji mandat od 12 godina obilježilo samo to da je pred sami odlazak nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Šmit je već u prvoj godini imao više intervencija nego Incko za cijeli svoj mandat.Tokom svog mandata visoki predstavnik je više puta stavljao van snage zaključke i zakone Narodne skupštine RS, koji su bili u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, zbog čega su u RS od starta bili neprijateljski nastrojeni prema njemu, pa su govorili da nije izabran u skladu s procedurama, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.Više odluka je donio o suspendovanju Zakona o nepokretnoj imovini, što je izazivalo poseban revolt u RS. Također, spriječio je stupanje na snagu Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda, koji je usvojila NSRS.Posebno kontroverzna je bila njegova odluka da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. Vezano za izborni proces, bila je kontroverzna i odluka da se suspenduje Ustav FBiH, kako bi se riješilo pitanje blokade izbora Vlade FBiH, na način da se napravio mehanizam da se izbjegnu blokade u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH.

Ono što je ostavilo veliki trag su tehničke izmjene Izbornog zakona, kojim su pojačanje sankcije za izborne nepravilnosti, omogućilo uvođenje nestranačkih članova biračkih odbora, ukidanje uloge marginalnih stranaka koje su služile za prodavanje biračkih mjesta.Također, kriminalizacija neprovođenja odluka visokog predstavnika je bila posebno interesantna jer je kasnije rezultirala sudskih procesom protiv tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika, a s pravosnažnošću odluke on je morao napustiti ovu poziciju, no ostao je predsjednik SNSD-a.Nakon odlaska Majkla Marfija i nakon što je za otpravnika poslova Ambasade SAD postavljen Džon Ginkel, kao Trampov čovjek, fokus se sa političkih pitanja prebacio na ekonomska.Samim time, više visoki predstavnik nije imao slobodu za korištenje Bonskih ovlasti. Jedino pitanje na kojem su Amerikanci insistirali je bilo upravo Južna interkonekcija, a u tom kontekstu da Šmit riješi pitanje državne imovine, koju je ranije stavio pod privremenu zabranu raspolaganja, još jednom svojom odlukom, kada je bio cilj da se spriječi da se u RS krade državna imovina.Ovo pitanje visoki predstavnik nije uspio da riješi, zbog čega su Amerikanci insistirali da ode. On će odluku o odlasku saopštiti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u utorak, gdje će predstaviti polugodišnji izvještaj.

Već po samom njegovom dolasku se vidjelo da će imati daleko veću moć nego njegov prethodnik Valentin Incko, čiji mandat od 12 godina obilježilo samo to da je pred sami odlazak nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida

Kiša i grad u Banjoj Luci

Nakon razgovora s Ginkelom: Šmit podnosi ostavku na poziciju visokog predstavnika

Da li će Šmit odmah napustiti poziciju ili ostaje do izbora nasljednika: Umjesto njega bi trebala doći osoba iz Italije

Mihael Martens: Dodik izlobirao kod Amerikanaca, pa podržao njihove plinovode u zamjenu za "Šmitovu glavu"

U roku od dva sata dječak Amar prešao pet kilometara, pronašao ga taksista koji poznaje njegovog oca

Banjalučani burno reagirali na Bursaćev tekst: "Apsolutna laž je da smo u gimnaziji slavili rušenje Ferhadije"

Djed silovao unuku godinu, istraga razotkrila jezivu tajnu komšije

Cure novi detalji o ubistvu policajca: "Ubio ga je pred mojim očima, tri puta je pucao"

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Pogledajte šta su na sastanku rekli Putin i Karan

Mandat Šmita je imao dvije faze: Za vrijeme Marfija imao podršku za korištenje Bonskih ovlasti, ovo su njegove ključne odluke

Kiša i grad u Banjoj Luci

Nakon razgovora s Ginkelom: Šmit podnosi ostavku na poziciju visokog predstavnika

Da li će Šmit odmah napustiti poziciju ili ostaje do izbora nasljednika: Umjesto njega bi trebala doći osoba iz Italije

Mihael Martens: Dodik izlobirao kod Amerikanaca, pa podržao njihove plinovode u zamjenu za "Šmitovu glavu"

U roku od dva sata dječak Amar prešao pet kilometara, pronašao ga taksista koji poznaje njegovog oca

Banjalučani burno reagirali na Bursaćev tekst: "Apsolutna laž je da smo u gimnaziji slavili rušenje Ferhadije"

Djed silovao unuku godinu, istraga razotkrila jezivu tajnu komšije

Cure novi detalji o ubistvu policajca: "Ubio ga je pred mojim očima, tri puta je pucao"

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Pogledajte šta su na sastanku rekli Putin i Karan

Mandat Šmita je imao dvije faze: Za vrijeme Marfija imao podršku za korištenje Bonskih ovlasti, ovo su njegove ključne odluke