Neki stručnjaci požurili su s objavom da je Putin već pobijedio u Ukrajini. Međutim, s obzirom na otpor koji su pružile ukrajinske trupe, te najava formiranja nove vlade u Kijevu, Putinova „pobjeda“, ako je uopće ima, mogla bi biti kratkog daha. U skladu s himnom te države - „Ukrajina još nije mrtva!“

Putinova politika podjarmljivanja Ukrajine sastoji se od dva elementa: proizvođenje „zamrznutog sukoba“ i stvaranje „zamrznute države“. Cilj je ili da se Ukrajina utopi u Euro-azijsku uniju ili da se trajno paralizira njeno napredovanje prema zapadnim institucijama, tako što će joj se nametnuti federalizam i neutralnost. Takvo što je neprihvatljivo za svakog lidera Ukrajine.

Djelimičan uspjeh

No, Moskva je postigla djelimičan uspjeh u stvaranju „zamrznutog sukoba“ u istočnim dijelovima Ukrajine otkinuvši dijelove teritorija sličnih Transistriji, enklavi u Moldaviji. Međutim, prekid vatre ne znači mirovni sporazum i Ukrajina zasigurno svoj teritorij neće prepustiti ruskim pristašama.

Kijev nema mogućnosti da porazi separatiste, ali ih može pobijediti čim dobije odgovarajuću vojnu opremu. Poput situacije u Bosni i Hercegovini svojevremeno, Ukrajina će dobiti oružje sa ili bez zapadnog odobrenja. Putin će tada morati ući u riskantnu operaciju potpune agresije na Ukrajinu i valjanja u blato gerilskog rata s afganistanskim ishodom.

Moskva se, također, nada da može stvoriti „zamrznutu državu“ tako što će potčiniti sebi novu vladu Ukrajine. To bi značilo praksu da korumpirani zvaničnici sklapaju dilove s oligarhima, dok raspaljuju političke podjele i srljaju u ekonomski krah i socijalnu eksploziju, te svađe među regionima. I sve to u vrijeme kada Ukrajina mora provesti velike institucionalne i fiskalne reforme.

Putinova „pobjeda“, ako je uopće ima, mogla bi biti kratkog daha. U skladu s himnom te države - „Ukrajina još nije mrtva!“

Na pomolu je i kriza energenata, s obzirom na to da Rusija prijeti da će prekinuti dotok plina, pravdajući to neplaćenim računima. Ekonomija Ukrajine je na silaznoj putanji, prognoza je da će BDP ove godine pasti za čak 10 posto! Analitičari računaju da Zapad mora osigurati finansijsku injekciju u kešu u visini od 20 milijardi dolara kako bi se Ukrajina spasila od propasti. Uz to, dodatne milijarde potrebne su Kijevu da bi proveo suštinske reforme.

Usprkos crnim slutnjama, nedavni izbori iznjedrili su nekoliko pozitivnih elemenata. Suprotno ruskoj propagandi, pobjednici su predsjednik Porošenko i njegov centristički blok, a nacionalističke stranke dobile su sve skupa nešto ispod 10 posto glasova. Nova će vlada, dakle, imati snažnu prozapadnu parlamentarnu većinu. To nije bio slučaj prethodnih godina. Plus, čak je i opozicija sastavljena iz prozapadnih stranaka i opredijeljena za taj pravac Ukrajine.

Proruski glasovi  

Aneksija Krima koju je provela Moskva i nemogućnost da se izbori provedu u većem dijelu regiona Donbas doveli su do toga da se svega nekoliko promoskovskih simpatizera nađe među poslanicima. Uz to, Porošenkov blok osigurao je kontrolu i nad izvršnim i nad zakonodavnim dijelom vlasti. Time će se olakšati provođenje bitnih reformi.
 
Kremlj se boji da će mu Ukrajina iskliznuti iz čvrstog zagrljaja i okrenuti se prema jačanju veza s EU, NATO-om i SAD, s ciljem konačnog ulaska u ove dvije međunarodne organizacije. Takvo što bi teško pogodilo nastojanja Rusije da kroz stvaranje Euro-azijske zajednice napravi pandan Zapadu.

Ruski su zvaničnici još i više nervozni prema demokratskim stremljenjima Ukrajine, kojima se u pitanje dovodi autoritarna vlast Putina, ali i poljuljkava savezništvo koje Kremlj ima s nekim državama u regionu. Vrijeme ne radi za Rusiju. Ekonomska recesija sve više pogađa ovu zemlju. Prihodi, ali i mogućnosti Kremlja su sve više i sve ozbiljnije na udaru.