Centri civilnih inicijativa (CCI) ocijenili su danas, povodom sve više spornih i diskreditovanih imenovanja na upravljačke i rukovodeće funkcije unutar javnog sektora koje vrše vlade i drugi organi, posebno oni u tehničkom mandatu, da se većina tih imenovanja vrši brutalno derogirajući institut javnog konkursa, konkurencije, izbora najboljih kandidata, a dajući isključivu prednost politički podobnim kandidatima.
Kolizija sa zakonima o državnoj službi
Neki od nedavno imenovanih direktora unutar javnog sektora su, smatraju u CCI-u, nosioci visokih stranačkih i političkih funkcija što je u koliziji sa zakonima o državnoj službi, pa su time ova imenovanja pored upitne legitimnosti istovemeno i protuzakonita.
Rezultati analize koju je CCI nedavno objavio pokazuju da u BiH ima približno 5.840 formalnih političkih funkcija na svim nivoima političke vlasti, što je predmet političke utrke i nadmetanja stranaka za njihovo osvajanje na izborima te iz CCI-a dodaju da su ove pozicije javne političke i kao takve i trebaju biti tretirane.
S druge strane, kako navode, postoji približno 19.940 upravljačkih i rukovodećih funkcija unutar javne uprave i javnog sektora generalno.
Izborni plijen
- Javna je tajna da se većina potonjih funkcija smatraju stranačkim, izbornim plijenom, pri čemu se to više i ne pokušava prikriti. Posljedica jeste to što su profesionalnost, integritet i efikasnost javne uprave i javnih usluga dovedeni do sloma. Politička i stranačka imenovanja rukovodilaca i službenika vrlo važnih državnih agencija i institucija generiraju vrlo nisku efikasnost, nerad, izostanak vertikalne odgovornosti, politizaciju službe i zloupotrebe ovlaštenja - stav je CCI-a.
Istovremeno, dodaju, značajno se narušava unutrašnja stabilnost institucija i doprinosi poremećajima u hijerarhiji odgovornosti jer stranačko zapošljavanje generira odgovornost stranci, a ne instituciji, kao i slabljenju kapaciteta, jer politički imenovani rukovodilac nastavljaju zapošljavati podobne, a ne najbolje kandidate.
Iz CCI-a podsjećaju da je prije općih izbora ova organizacija zaprimila potpisane političke izjave 23 političke stranke kojima izražavaju spremnost i obavezuju se na depolitizaciju, profesionalizaciju i jačanje efikasnosti javne uprave u mandatu narednom četverogodišnjem mandatu.
Od 20 vodećih parlamentarnih stranaka u BiH, njih 12 je potpisalo političku izjavu i to Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 1990, Demokratska fronta, Stranka za BiH, Partija demokratska partija (PDP), Socijaldemokratska unija (SDU), Naša stranka, Hrvatska stranka prava (HSP), Demokratski narodni savez (DNZ), Stranka Nova Srpska i Hrvatska seljačka stranka (HSS).
Depolitizacija javnog sektora
Potpisivanjem političke izjave stranke su se obavezale da će, ukoliko budu participirale u izvršnoj i/ili zakonodavnoj vlasti nakon općih izbora, provesti jedan od dva predložena modela depolitizacije javnog sektora.
CCI je pozvao stranke potpisnice političke izjave da iskreno pristupe depolitizaciji javne uprave, kao i sve ostale da se tom procesu pridruže te da do formiranja novih saziva parlamenata i vlada, vlade i drugi organi u tehničkom mandatu ne vrše nikakva imenovanja izuzev krajnje hitnih, saopćeno je iz CCI-a.