Voda, mlijeko i mliječne prerađevine, meso, voće, povrće, pšenica samo su neki od proizvoda na koje godišnje potrošimo na stotine miliona maraka. Nakon nekontroliranog uvoza brojnih prerađevina, u našu zemlju se počeo uvoziti i hljeb!

Sporan kvalitet

Hljeb za tost u plastičnim vrećicama, pakovanja od 500 grama, uvezen iz Poljske ovih dana se našao na policama bh. trgovina, a prodajna mu je cijena 1,40 KM.

Prema proizvođačkoj deklaraciji, navedeno je da je upotrebljiv do 15. decembra, a uvoznik i distributer je jedna hercegovačka kompanija.

Enes Gušić, vlasnik mlina „Rajlovac" kod Sarajeva, upozorava na tendenciju uništenja bh. tržišta.

- Ja sam direktan uvoznik iz Mađarske, tako da uvezena pšenica može da pokrije naše tržište. Cijene brašna na tržištu su sada vrlo povoljne, od 60 do 70 feninga, tako da je cijena vekne od 500 grama po 1,40 KM neopravdana. Uvoziti hljeb je nešto najstrašnije što se može desiti društvu i državi. Sramotno je da vlast ne štiti građane, pa dozvoljava i da najosnovniju namirnicu uvozimo. To je katastrofa za tržište - smatra Gušić.

On misli da uvozni hljeb ne zadovoljava kvalitet te da je potrebno uraditi njegovu inspekcijsku kontrolu.

Obradive površine

- Ne vidim razlog zašto inspekcija ne bi izašla na teren i uzela hljeb na analizu, kao što dođe meni u mlin, uzme brašno i odnese na analizu. Tada biste vidjeli da je taj uvozni hljeb sumnjivog kvaliteta. Sam njegov transport je sporan, a u tom hljebu ima velikih količina konzervansa koji produžavaju svježinu - pojašnjava Gušić.

Prema UNDP-ovom nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, BiH uvozi više od 65 posto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba.

- Analize su pokazale da BiH raspolaže sa oko 2,25 miliona hektara obradive površine, od čega se obrađuje samo oko 25 posto. Prije rata imali su više od 80 posto tržišnog učešća u brašnu i hljebu, a sada se za prehranu uvozi dvije trećine hrane - stoji u UNDP-ovim izvještajima.

Koliko BiH godišnje troši na uvoz

450 miliona na uvoz pšenice

206,4 miliona na uvoz mesa i mesnih prerađevina

183 miliona KM na uvoz mliječnih proizvoda i jaja

74 miliona na uvoz voća i povrća

2 miliona na uvoz meda

140 miliona na uvoz piva

300 miliona na uvoz eteričnih ulja

* (iskazano u KM)