„Elektroprivreda BiH“ (EPBiH), kako saznaje „Dnevni avaz“, u posljednje vrijeme intenzivirala je pritisak na svoje potrošače da potpišu ugovore s ovim javnim preduzećem.

Mnogi sumnjaju da je razlog tome što će građani Bosne i Hercegovine od 1. januara 2015. godine imati pravo birati od koga će kupovati električnu energiju, zbog primjene regulative Evropske unije.

Svi na nogama

Prema našim informacijama, sektori koji rade na ugovorima bukvalno su na nogama i raznim metodama primoravanja i upozoravanja građana do početka reforme žele obavezati što više potrošača da električnu energiju kupuju od njihovog preduzeća.

S obzirom na to da se pretpostavlja da će pojavom konkurencije cijena struje biti niža, građani su u dilemi trebaju li čekati pojavu alternativnih prodavača ili potpisati nove ugovore s „Elektroprivredom“ kako „ne bi ostali u mraku“.   

U Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača BiH navode da građani trenutno nemaju izbora, da još imaju samo jednu ponudu i da je manja šteta potpisati novi ugovor ako im prijeti prekid snabdijevanja.  

Urgencije suda

- Taj ugovor moći će prekinuti i prijeći kod drugog dobavljača kad god to budu željeli - kaže nam ombudsman Dragan Doko.

On konstatira da nadležni regulatori do sada nisu odradili dobro svoj posao, zbog čega građani BiH ni sada, iako postoje tri javna preduzeća („Elektroprivreda BiH“, „Elektroprivreda RS“ i „Elektroprivreda HZHB“), nemaju mogućnost izbora jedne od njih, već su prinuđeni kupovati struju od one na čijem su distributivnom području.

Doko: Izabrati manju štetu

Doko dodaje da je situacija s liberalizacijom tržišta električne energije slična onoj s liberalizacijom telekom tržišta, kada su instrukcije ombudsmana na kraju, ipak, morale biti ispoštovane, iako se u nekim slučajevima to dešavalo tek nakon urgencije suda.

Umjesto od zagađivača, od građana uzmu milione maraka   

Među zamjerkama na račun „Elektroprivrede BiH“, Doko spominje i naknadu za obnovljive izvore energije koju ovo preduzeće u posljednje vrijeme naplaćuje građanima. Kako kaže, radi se o neselektivnoj naplati preko leđa potrošača. Objašnjava da je institucija na čijem je čelu Vladi FBiH i resornom ministarstvu slala preporuku da se ova naknada ukine za građane, da se naplaćuje od velikih zagađivača, ali je preporuka odbijena.

- Potrošnja se određuje prema kilovatu, oni kažu da je to mali, simboličan iznos, ali na taj način godišnje se prikupi oko deset miliona maraka. To je praksa koja poprima  zabrinjavajuće razmjere, umjesto da se prekida - kaže Doko.