Iako je štura novinska vijest, koju je prenijela turska novinska agencija Anadolija – uveliko promašila poentu, te da je čak i pretenciozna u djelimično prenesenom izlaganju američke ambasadorice Samantha Power o tome kako bi trebale izgledate mirovne misije pod vodstvom UN-a u 21.stoljeću, kontekst je potpuno tačan, upravo zato što je u prvi plan opet stavljena Srebrenica. Američka je ambasadorica samo ovlaš pomenula ovaj zločin u Istočnoj Bosni ne detaljizirajući ga.
Erol Avdović: Stalni dopisnik "Dnevnog avaza" iz UN-a
Zapravo, Powerova je, spominjući Srebrenicu, kazala kako je “lako kritikovati Ujedinjene narode za sve probleme koje vidimo na terenu”, ali isto tako treba prepoznati da je UN, iako se time naravno još ne možemo zadovoljiti – ipak, poboljšao kulturu odgovornosti za propuste i zloupotrebu onih dužnosti.
Četiri reforme
“… trebamo uzeti na znanje neke temeljne i dalekosežne promjene koje je Sekretarijat UN-a napravio u mirovnim operacijama od (vremena – op.a.) svojih katastrofalnih promašaja u Ruandi ii Srebrenici”, rekla je doslovice Samantha Power.
Radi se o promjenama, od onih doktrinarnih, koje prepoznaju nove odgovornosti Plavih kaciga (mirovnjaka) – sve do boljeg sistema regrutacije i rasporedjivanja mirovnih snaga pod UN zastavom diljem svijeta. Rijeć je o mirovnim, ali i policijskim ili civilnim i logističkim misijama.
Powerova je konkretno govorila o četiri -- najvažnije promjene s kojima se UN mora suočiti ako hoće mirovnih operacija, ali i same Svjetske organizacije.
Prvo, broj zemalja koje osiguravaju mirovnjake (vojne i policijske snage) mora se uvećati; drugo, zemlje koje šalju svoje mirovnjake moraju pristati na novi set pravila, koja osiguravaju da se mirovnjaci vladaju u skladu sa zahtjevima 21.stoljeća; treće, potreban je novi globalni konsensus, kako bi se osiguralo da mirovnjaci imaju “potrebni mandat”. A to može značiti i upotrebu oružja, a ne samo “posmatračko” zaduženja. I, četvrto – zbog svega ovoga – treba otvoreno pritisnuti Ujedinjene narode da naprave “smione reforme”, rekla je Power, spominjući prvenstveno aktuelne konflikte u Africi.
Izbjeći sukob Islama i Hrišćanstva
“Ne želimo živjeti u svijetu gdje religijske ili etničke zajednice koje su decenijama živjele skupa, poput muslimana i kršćana u Centralnoj Afričkoj Republici, sviknu (nauče) da mrze i plaše se jedni drugih”, kazala je američka ambasadorica u UN-u.
Ona je izrazila nadu, kako će novo kongresno vodstvo u američkom Senatu, nakon gotovo trijumfalne pobjede republikanaca, nastaviti s politikom “prevencije takvih zločina”.
U tom kontekstu, više je nego kurtuazno pozdravila dolazak republikanskih senatora Johna McCaina i Boba Corker na čelo vodećih komiteta u Senatu (Foreign Relations i Armed Services Committee), koji će u januaru zauzeti mjesta demokrata – senatora Boba Menendeza i Carla Levina.
Institucionalna memorija
Dodatna važnost njenog obraćanja ogleda se i u tome što je govorila o reforma u okviru kojih istaknuto mjesto zauzima čuvanje “institucionalne memorije”. A to je kategorija, koja je značajna za balkanske zemlje i BiH posebno.
Od doba, kada je, u ljeto 1995, UN naprosto izdao ljude u Srebrenici, iako, o tome, Power nije govorila – vremena su se očito promjenila. Američka je ambasadorica ovaj put govorila o mogućnosti uvodjenja modela da se budući mirovnjaci monetarno kažnjavaju ukoliko se na odredištu pojave “bez odgovarajuće opreme”, dakle oružja; sve do finansijskih nagrada za one mirovnjake pod zastavom UN-a, koji će biti spremni na sebe preuzeti veći rizik u obavljanju svojih dužnosti.
Strateško promišljanje
Generalni tajnik UN-a, Ban Ki-moon je prošlog mjeseca lansirao “novo strateško preispitivanje” mirovnih operacija UN-a, što je prva takva analiza u posljednih 15 godina.
U okviru ponudjene dokumentacije, pred UN-om stoje značajne promjene uključujući i popravljanje modela neadekvatnog planiranja, unaprjedjenje liderstva i komandne strukture mirovnih misija (treba se naravno prisjetiti francuskih generala i holandskih oficira u Srebrenici). Razmotrit će se “nejasni i nesprovedeni standardi” oko ocjene efikasnosti trupa na terenu -- sve do raznih oblika korupcije i seksualne eksploaticije (konstatovane u više navrata u Africi). Sve bi to trebalo biti u skladu s proklamovanom zaštitom civila, koji u ratnim sukobima plaćaju glavom, ali često i svojom čašću prije toga.
Inzko o obilježavanju zločina
Znakovito, u najnovijem, 46 po redu obraćanju visokog predstavnika za BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, što će danas uraditi Valentin Inzko govori se o važnosti obilježavanja genocida u Srebrenici, ali i ostalih zločina poput onih u Tomašici. Upravo, da bi se sačuvala institucionalna memorija, ali, vjerojatno i podsjetio UN, na sve ono što je predvodeći medjunarodnu zajednicu u BiH propustio da uradi na prevenciji bosanskog krvoprolića.
