Predsjednik Haškog tribunala, američki sudija Teodor Meron završio je trodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Prilikom posjete obišao je nekoliko lokacija za koje je sud utvrdio da su mjesta izvršenja teških zločina, sastao se s predstavnicima žrtava, predsjednicom Suda BiH... Fino s njegove strane i, ako ćemo pravo, dosta zakasnjelo. Ustvari, nepotrebno!
Ruganje žrtvama
Posjećivao je Meron za vrijeme koliko je u Haškom tribunalu mnoga stratišta u BiH. Obišao je Potočare, bezbroj puta razgovarao sa žrtvama zločina - od majki Srebrenice do žena žrtava rata. Razgovarao je s roditeljima ubijene djece Sarajeva, logorašima, članovima udruženja nestalih, kako u Federaciji tako i u RS, naslušao se njihovih priča i svjedočenja, ali, osim izraza ličnog saosjećanja, teško da je išta od onog što je čuo i vidio imalo utjecaja na njegov profesionalni angažman u Haškom tribunalu.
Kakvu težinu za preživjele žrtve zločina mogu imati Meronove posjete BiH i protokolarni susreti s njima ako ovaj 84-godišnjak potpisuje oslobađajuću presudu srpskom generalu Momčilu Perišiću, načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije, odnosno jednom od ljudi pod čijom komandom je izvršena agresija na BiH i poklano i pobijeno hiljade njenih građana? Baš nikakvu. To se, ustvari, zove licemjerje.
Nevjerovatno je da Meron kruži po BiH, a istovremeno Sud na čijem je čelu, nakon 11 godina suđenja, bez presude kući vraća četničkog vojvodu Vojislava Šešelja da se smije i ruga žrtvama svojih zločina.
Iako niko ne zna prave motive Meronove ovosedmične posjete BiH, sve upućuje na želju vremešnog sudije da posjetom upotpuni vlastitu biografiju koja se s urušavanjem ugleda Haškog tribunala i sama počela urušavati i topiti.
Politički dilovi
Teodor Meron će svoju sudsku misiju, kako sada stvari stoje, okončati s misijom Haškog tribunala.
Premda niko ne spori da je Tribunal u dobroj mjeri ispunio svoj zadatak, ostat će gorka istina da svojim naprasnim gašenjem ovaj sud postaje dio isto tako naprasno uspostavljenih političkih dilova država koje su ga i oformile.
Zašto je baš Meron izabran za mrtvozornika Haškog tribunala, odnosno pravde koju su žrtve od njega očekivale, može se samo nagađati. Kako god, jedna impresivna biografija, koja u sebi nosi pečat žrtve nacističkih logora, nije morala pristati na ovakav kraj.
Iz biografije
Teodor Meron rođen je 1930. godine u Poljskoj. Školovao se na Univerzitetu u Jerusalemu, a doktorat iz pravnih nauka stekao je na prestižnom Harvardu. Sudija je Haškog tribunala od 2001. godine, a na mjesto predsjednika imenovan je dva puta. Član je žalbenih vijeća u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i u Međunarodnom krivičnom sudu za Ruandu.
