BIH

Bez oštrih reformi crno nam se piše

ANALIZA Šta bh. ekonomija može očekivati u narednim godinama

B. TURKOVIĆ

12.1.2015

Ukoliko Sjedinjene Američke Države i Evropska unija zadrže ili čak i pojačaju ekonomske sankcije Rusiji, možemo očekivati još oštrije smanjivanje priliva stranog kapitala, jer je ta zemlja u posljednje vrijeme jedan od najvećih stranih investitora u BiH.

Kako sada stvari stoje, teško da u skorijoj budućnosti možemo očekivati značajniji priliv stranih investicija, izuzev u energetski sektor ili u slučaju većih privatizacija monopolskih preduzeća, poput telekoma.

Uzaludni pozivi

Zbog takve situacije, valja nam se okrenuti dugo odgađanim reformama. Bezbroj puta do sada ekonomski analitičari i privrednici ukazivali su na potrebu oštrih rezova na tržištu rada, reforme penzionog sistema, na hvatanje ukoštac sa problemom nelikvidnosti, na prilagođavanje obrazovanja protrebama privrede, na tehološki napredak...

No, prije svega, potrebno je skresati visoke namete na zaposlene, koji radnu snagu u BiH čine skupom i podstiču na sivu ekonomiju.

untitled-1

Kozarić: Realna procjena

Na kraju, državi ostaje da se prihvati kresanja pregoleme administracije i da tako sreže visoke troškove, kakvih nema nigdje u Evropi.

Sve su to zadaci koje naše vlasti, bez obzira na to o kojem se nivou radi, teško da će htjeti i moći ispuniti. 

Otkud optimizam

Kada se sve to ima u vidu, mnoga očekivanja ekonomista iz Direkcije za planiranje za ovu godinu čine se preoptimistična. Daj, Bože, da ekonomski rast u 2015. dostigne 3,2 posto, a da industrijski i energetski sektor zabilježe povećanje proizvodnje od skoro pet posto. U njihovu procjenu ne vjeruje ni guverner Centralne banke Kemal Kozarić, koji bi bio zadovoljan i rastom od samo 2,5 posto.  

Bez ostvarivanja navedenih prognoza, ne treba očekivati ni povećavanje zaposlenosti za 1,3 posto niti rast neto plaća za 2,3 postotka.

Sve i da se ispune očekivanja državnih planera, opet možamo reći da nam se i u ovoj, kao i u prethodnim godinama, piše crno, jer i tako ostajemo prikovani za dno evropske ljestvice.

Gore navedeni postoci nalaze se u informaciji o perspektivama za period od 2015. do 2017. godine, koju je sačinila Direkcija i uputila je Vijeću ministara BiH. Sjednica Vijeća najavljena je za danas, ali državni ministri, bar prema najavi, još ne namjeravaju raspravljati o njoj.

Ako već u ovih 20 poslijeratnih godina naša vlast nije uspjela ni za jotu popraviti poslovni ambijent, na šta stalno ukazuju i Međunarodni monetarni fond, i Svjetska banka, i Evropska komisija, privatni sektor injekciju za uzlet može naći u drastičnom padu cijena nafte, što će u mnogim segmentima pojeftiniti proizvodne procese. No, to je samo kap u moru problema u kojem moraju plivati.  

Šta predviđaju ekonomisti DEP-a

Ekonomski rast mogao bi iznositi 3,2 posto u 2015. godini

Industrijska proizvodnja trebala bi u 2015. ostvariti rast od približno 5 posto

Energetski sektor trebao bi u 2015. ostvariti povećanje proizvodnje od približno 5 posto

U 2015. očekuje se povećanju broja zaposlenih od 1,3 posto

Neto plaće mogle bi u 2015. godini biti uvećane za 2,3 posto

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.