Fikret Bačić iz prijedorskog sela Zecovi, borac za podizanje spomenika djeci Prijedora ubijenoj tokom 1992. godine, uporan je u namjeri da se sagradi spomenik u centru grada za svu ubijenu djecu bez obzira na nacionalnost.
Bačić još traga za 33 člana porodice koji su zvjerski smaknuti, a među njima su i njegova tada šestogodišnja kćerka i 13-godišnji sin. Nisu ga obeshrabrile dosadašnje opstrukcije i različite navodne proceduralne zamke. Žalosti ga to što u opstrukcijama, nevješto to skrivajući, učestvuju i pojedini bošnjački predstavnici učahureni u prijedorsku zakonodavnu vlast. Podsjeća da je prošlo već šest mjeseci od službene inicijative, a gradska vlast i dalje šuti.
- Gradonačelnik Pavić, s kojim sam se nedavno sastao, obećao je da će za desetak dana pozvati sve predsjednike parlamentarnih stranaka u Skupštini Grada kako bi s njima obavio razgovor da, kako je rekao, čuje i njihovo mišljenje - kaže Bačić.
On Pavićev rad opisuje kao „kulturan i u rukavicama“, ne zalijeće se. Bačić vjeruje da će Pavić održati riječ, iako nastoji inicijativu za spomenik ubijenoj djeci Prijedora transferirati na nivo “zajedničkog rješenja i za sarajevsku Dobrovoljačku ulicu i druge slučajeve”.
- Upoznao sam Pavića s činjenicom da je u Konjicu sagrađen spomenik žrtvama na kojem su upisana i imena ubijenih građana srpske nacionalnosti, da se sličan spomenik gradi u Bugojnu. Obećao je da će i to uzeti kao „argument“ - objašnjava Bačić.
Ići ćemo dalje, rješenja ima
Seada Jakupovića, predsjednika Skupštine Grada, Fikret Bačić nimalo ne štedi i otvoreno kaže da o njemu ništa ne ovisi, jer on isključivo „sluša šta mu se kaže“.
- Jakupović neće na dnevni red Skupštine staviti inicijativu za spomenik ubijenoj djeci dok mu to Pavić ne odobri, mada se on neuspješno trudi da se pokaže kao autonoman. Na nedavni sastanak s gradonačelnikom zbog toga sam i pozvao njega i još jednom sam se uvjerio da nema svoj, nego gradonačelnikov stav. Rekao sam mu da inicijativu mora staviti na dnevni red, a ako se desi da ne prođe, ići ćemo dalje. Ima i drugih načina i rješenja da dođemo do cilja - ističe Bačić.
Slika današnjeg Prijedora
U parku Srednjoškolskog centra u Prijedoru 2012. godine podignut je spomenik palim srpskim borcima. Spomenik je finansiran iz budžeta grada, a svečano ga je otvorio gradonačelnik Marko Pavić. Među imenima uklesanim na spomeniku je Miroslav Paraš, koji je poginuo 1995. na ratištu kod Bihaća.
U parku Srednjoškolskog centra u Prijedoru 2012. podignut spomenik palim srpskim borcima
Za Paraša je van razumne sumnje u Sudu BiH utvrđeno da je bio komandir Interventnog voda prijedorske policije. Ta jedinica u cijelosti je počinila zločin, a sam Miroslav Paraš, prema tvrdnjama optuženih policajaca, također je učestvovao u strijeljanju civila. Među 200 muškaraca koji su izvedeni iz konvoja nalazio se i Elvir Kararić, dječak od 16 godina iz Trnopolja. Identificiran je na osnovu posmrtnih ostataka pronađenih u provaliji dubokoj 200 metara. Ispred škole u koju je Elvir išao gradske vlasti Prijedora su podigle spomenik njegovom ubici Miroslavu Parašu.
Moglo se desiti da nisu bili obaviješteni kada su upisivali Paraševo ime, ali na tom spomeniku nalazi se i ime Gorana Borovnice, kojem se gubi svaki trag 1995. nakon operacije oslobađanja Vlašića, gdje je navodno bio na zadatku. Borovnica se godinama nalazio na javnoj haškoj potjernici kao jedan od optuženih za ratne zločine u Prijedoru. To se već znalo u Prijedoru, oduvijek.
Ime Elvira Kararića je među imenima 102 ubijene prijedorske djece. Njihovi roditelji skupili su potpise u peticiji i čekaju odobrenje vlasti da u gradu bude podignut spomenik toj nedužnoj djeci Prijedora.
