Zaposleni u sigurnosnim institucijama koji traže ili primaju mito to čine jer im sistem to omogućava i zbog toga neće snositi nikakve posljedice. Tako se izjasnilo više od polovine ispitanika (51,3 posto), dok njih znatno manje (16,1 posto) smatra da to čine zbog male plaće za svoj posao.
Što se tiče građana koji bi prijavili korupciju u sektoru sigurnosti, skoro pa jedna trećina njih, tačnije 30,9 posto, to bi uradilo anonimnim putem, odnosno 24,1 posto putem online prijave. Dolaskom lično u instituciju korupciju bi prijavilo samo 12,7 posto ispitanih građana, a isto toliko bi korupciju prijavilo putem telefona.
Veoma interesantno je da veliki dio građana smatra da bi se borba protiv korupcije unaprijedila ako davanje mita ne bi bilo sankcionirano, dok bi primanje mita ostalo krivično djelo. Ovako misli čak 41,5 posto ispitanika, dok samo 25,9 posto njih smatra da na ovaj način borba protiv korupcije ne bi bila unaprijeđena.
- Ovakvo mišljenje građana ukazuje na prilično veliku svijest o tome da dosadašnje mjere o unapređenju borbe protiv korupcije nisu dale očekivane rezultate. Kad tome dodamo činjenicu da posljedice koje su nastale izvršenjem ovog krivičnog djela vrlo rijetko ili skoro nikako ne bivaju poništene, kao i to da bi se dekriminalizacijom davanja mita počinioci ohrabrili da svjedoče protiv primalaca mita, dolazimo do zaključka da bi bilo veoma korisno da stručna javnost stavi ovo pitanje kao temu za diskusiju i razmatranje - predlaže Alma Kovačević, koordinator projekta.
