Uoči razmatranja Nacrta rezolucije o Srebrenici, koja će se naći na dnevnom redu sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 7. jula, intenzivirane su aktivnosti i kontakti među diplomatima u ovoj svjetskoj organizaciji, saznaje “Dnevni avaz“ u diplomatskim izvorima u Vašingtonu.
Rezolucija o Srebrenici trebala bi biti usvojena na prijedlog Velike Britanije četiri dana prije obilježavanja 20. godišnjice srebreničkog genocida.
Nova era
Dvadesetak dana uoči rasprave o ovom pitanju veoma važnom ne samo za BiH nego i za zagovornike stavova iz ostatka svijeta da bi usvajanjem ove rezolucije počela nova era odnosa u BiH, što bi se odrazilo i na regionalnu te evropsku i svjetsku politiku, raste optimizam da bi dokument mogao biti usvojen i u Vijeću sigurnosti UN-a.
- Tekst rezolucije zaista je izbalansiran i maksimalno prilagođen jeziku Ujedinjenih naroda. Prije svega to se odnosi na podatak da se u rezoluciji ne spominje nijedan narod. Tačno je da se spominje genocid u više navrata, kao i Srebrenica i BiH, ali to su činjenice utvrđene nepobitnom presudom Haškog tribunala i to zaista ne bi trebalo smetati nikome - kaže naš sagovornik iz Njujorka.
Naš izvor ističe da se zbog burnih reakcija u entitetu Republika Srpska te negodovanja iz Srbije, koja dolaze nakon što je rezolucija upućena zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a, u diplomatskim krugovima čeka na to da prođe izvjesno vrijeme i da svi shvate od kakve je važnosti donošenje ovog dokumenta. Već sada, kaže naš sagovornik, dosta ohrabrenja i nade da bi rezolucija mogla biti usvojena daju signali koje šalje Rusija.
Bez veta
- S velikom pažnjom i nadom i ovdje u SAD dočekana je vijest da se ambasador Rusije u BiH na posljednjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Sarajevu nije ogradio od formulacije „genocid u Srebrenici“, a iz nekih opozicionih stranaka u Srbiji idu savjeti prema vlastima da ne traže od Rusije da ulaže veto na rezoluciju - kaže naš izvor.
Ističe i da bi neke od zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a već do kraja ove sedmice mogle izaći s jasnim stavovima o rezoluciji i pozvati sve da glasaju za ovaj dokument.
Dodikova provokacija
Predsjednik RS Milorad Dodik ustvrdio je jučer „da, ako je neophodno da se usvoji rezolucija o Srebrenici, zašto ne bila takva da Srebrenica bude proglašena za mjesto genocida i nad Srbima i nad Bošnjacima“.
- Ja ne bih imao ništa protiv da bilo ko uputi rezoluciju u Savjet bezbjednosti i da kaže da je Srebrenica mjesto genocida i nad Srbima i nad Bošnjacima. Prihvatit ćemo takvo nešto. Onda bi to moglo da bude integrativni dio pomirenja, a ne stalnog razilaženja i sukoba - ustvrdio je Dodik.
Glavne stavke rezolucije o Srebrenici
- Najoštrije se osuđuju genocid, sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava
- Najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici i svako poricanje ovog genocida
- Izražava se saosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini, kao i za njihove porodice, i poziva države članice da nastave osiguravati pravdu i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja
- Poziva države da spriječe genocid
- Pozdravlja napore na provođenju istrage i procesuiranju optuženih za genocid u Srebrenci
- Naglašava suštinski značaj pomirenja
- Poziva države članice da razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida, ratnih zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti radi sprečavanja da se ponove
