Prije 31 godinu umro je Emerik Blum, utemeljitelj i dugogodišnji prvi čovjek „Energoinvesta“, nekada najvećeg privrednog giganta u Bosni i Hercegovini, ali i bivšoj Jugoslaviji. Dok se obilježava ova godišnjica, kompanija koju je osnovao ide na doboš. Vlada FBiH planira njenu prodaju, a radnici su već mjesecima bez plaća. Nekoliko puta je najavljivan i štrajk.   

Veliki problem

Međutim, u Blumovo vrijeme to nije bilo tako. Ovaj izuzetni čovjek vizionarskih pogleda, vrsni privrednik, svestrani intelektualac oko sebe je znao okupiti sposobne i vrijedne ljude, koji su zajedničkim snagama za kratko vrijeme u svijetu stvorili utjecajnog i priznatog privrednog giganta, zahvaljujući kojima su grad Sarajevo i BiH doživjeli ekspanziju.
Džemail Vlahovljak, bivši direktor „Energoinvesta“, prisjeća se zlatnih vremena.

- Blum je bio tehnomenadžer, čovjek koji je bio vizionar, koji je posebnu pažnju posvećivao školovanju, saradnji s univerzitetima, s fakultetima. Bio je posebno senzibilan kada je u pitanju naučnoistraživački rad. „Energoinvest“ je u to doba imao samo sedam instituta u kojima je radilo po 1.500 inžinjera, magistara, doktora nauka - kaže Vlahovljak.

Osvrnuo se i na današnju situaciju ističući da je „Energoinvest“ sada mala firma velikog imena sa 650 uposlenih ljudi.

"Energoinvest": Veliki sistem nije preživio tranziciju

- Onaj „Energoinvest“ koji je imao blizu 50.000 zaposlenih i koji je stipendirao samo u moje vrijeme 3.000 studenata, ne može se porediti s današnjim. Ali „Energoinvest“ je tada imao i rafinerije nafte u Brodu, ulja u Modriči, „Aluminij“ u Mostaru, „Energopetrol“ sa svim benzinskim stanicama je bio njegov. Mi smo danas jedan inžinjering u većinskom državnom vlasništvu. Imamo jedno fantastično ime, ali ništa od onih resursa koje je taj veliki „Energoinvest“ imao - pojašnjava Vlahovljak.

 Moglo je više

Današnji „Energoinvest“ za razliku od onoga koji je Blum stvorio s teškom mukom dobiva poslove na svjetskom tržištu, jer ne nudi nikakav vlastiti proizvod, kako je to nekada bilo. No, je li moralo biti tako?

Vlahovljak: Potrebna nam je pomoć 

- Vjerovatno da nije, vjerovatno da je bilo malo više pameti ili blumovske strategije uz pomoć države, mnogo toga bi se moglo uraditi. Nekada smo zaista bili firma sretnih uposlenika, ljudi su dolazili s radošću na posao, primali su plaće koje danas kasne - poručio je Vlahovljak.

Jasenovački logoraš

Emerik Blum rođen je u Sarajevu 1911. godine. Ovaj velikan prošlog stoljeća, osim što se bavio inžinjerstvom, bio je i dobar umjetnik, gradonačelnik, ali i vitez Legije časti. Zajedno sa svojim sugrađanima obavio je završne pripreme u gradu za održavanje 14. zimskih olimpijskih igara, a već u svojim dvadesetim godinama zajedno s Oskarom Danonom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojom Dimitrijevićem pokrenuo je „Collegium Artisticum“.

Bio je i u logoru Jasenovac, iz kojeg uspijeva pobjeći tri godine poslije. Ostat će upamćen po svom opredjeljenju da je ulaganje u obrazovanje najbolja investicija za budućnost. Grad Sarajevo i BiH odužili su mu se uličicom na Grbavici, a od radnika „Energoinvesta“ dobio je spomenik ispred zgrade „Energoinvesta“.