Himzo Bužimkić iz bosanskokrupskog naselja Bužimkići već godinama je vrsni majstor za izradu unskih lađa, čamaca za tradicionalnu turističko-sportsku manifestaciju "Unski lađari", koja je u Bosanskoj Krupi netom održana po 35. put i u kojoj je pobijedila posada "Tetak Begić". U pobjedničkoj ekipi veslali su Kenan Bužimkić, Aldin Šarić, Indir Palić i Ale Hukanović. 

Kenan i Aldin, zajedno s Ahmedom i Salihom Bužimkićem, svakodnevno pomažu Himzi, a prilikom naše posjete zatekli smo ih u dvorištu radionice u izradi jedne od lađa. 

Ogromna ljubav 

Himzo se ovim zanatom počeo baviti još kao dječak osamdesetih godina prošlog stoljeća. 

- Veslao sam s ekipama u nekim lađama koje su tada izrađivali stari krupski majstori. Tadašnje lađe nisu bile predviđene samo za utrke, već su služile i za prijevoz tereta, takozvane sandučare. Tada sam došao na ideju da ih i ja počnem raditi. Imao sam ogromnu ljubav prema tom poslu. Malo sam gledao stare majstore kako to rade, najviše rahmetli Fahrudina Bužimkića i njegovog sina Aziza. Tako sam, kao 16-godišnjak, počeo praviti lađe - prisjeća se svojih početaka rada. 

Navodi da njegova prva lađa nije izgledala kako ove sadašnje. Tokom godina dobivao je nove ideje za rad. 

- Uvijek se moram uklapati u propozicije koje izdaju Organizacioni odbor "Unskih lađara" i Sportski savez Općine Bosanska Krupa. Prvu lađu napravio sam od topole, bila je duga 5,3 metra. Bila je znatno kraća od današnjih lađa i nazvali smo je "Carera", po uzoru na tvornicu džinsa. Kasnije smo ih zaoblili pa su dobili žargonski izraz "banana". Takav izgled se zadržao do danas - govori jedini bosanskokrupski majstor za izradu tradicionalnih lađa. 

Prirodna zaštita 

Lađa koju Himzo, zajedno sa sinovima Ahmedom i Salihom te s komšijama Kenanom Bužimkićem i Aldinom Šarićem, upravo dovršava, duga je šest i po metara i široka 72 centimetra u donjoj zoni, a u gornjoj skoro metar. Najkvalitetnija za izradu je smrča, jer sadrži određene smole, koje su prirodna zaštita drveta. 

- Dobra je i jela. Sama osnova lađe pravi se od tvrdog drveta - hrasta, oraha, jasena, brijesta... Obloga se izrađuje od jelovog drveta i smrče. Spojevi se zakivaju ekserićima. Jednostavan je to posao - kaže Himzo te dodaje da je do sada izradio nekoliko stotina unskih lađa. 

Ponosan je, kako kaže, što su lađe iz njegove radionice stigle u brojne dijelove Balkana i Evrope i što su se tamošnji ljudi uvjerili u stručnost naših majstora. 

- Jednu sam izradio za pripadnike EUFOR-a i ona sada plovi Temzom. Nekoliko sam ih otpremio u Sloveniju, na Ljubljanicu, u Hrvatsku, Srbiju, Austriju, na Muru. Unsku lađu, dugu četiri i po metra, do sada najkraću, izradio sam za takmičenja na rijeci Kupi u Hrvatskoj. Sve lađe koje radim za njihove potrebe, moraju biti identične - ističe ovaj vrsni majstor.

Izrada traje do sedam dana 

Za izradu jedne lađe Himzi je potrebno od pet do sedam dana. 

- Ovaj posao nama je hobi. Nema tu prevelike ekonomske isplativosti, pokrijemo osnovne troškove i dobro je. Najviše vremena potrošimo na okivanje lađe. U jednu ukujemo između osam i deset hiljada ekserčića. Momci s kojima radim, imaju veliku volju pa to okuju za nekoliko sati. I kćerka Rejhana mi pomogne - govori Himzo.