Situacija je takva da trenutno imamo skoro pa isti broj zahtjeva za azil od ljudi koji su došli iz zemalja zapadnog Balkana kao onih koji dolaze iz zemalja gdje divlja građanski rat, kao što su Sirija ili Irak. Kazao je to u intervjuu za „Dnevni avaz“ Manfred Šmit (Manfred Schmidt), direktor Savezne službe za migracije i izbjeglice Njemačke.
On je istakao da ova služba trenutno ima 218.000 zahtjeva za azil koji čekaju na obradu, a da čak 40 posto čine oni koji su došli iz zemalja zapadnog Balkana.
Smanjenje naknade
Kakva je situacija kada su u pitanju azilanti koji su došli iz BiH?
- Iz BiH nam je posljednjih mjeseci stiglo 5.000 zahtjeva i već je obrađeno oko 4.000. Od toga je 99,8 posto dobilo odbijenicu. Azil je zahtjev za zaštitu, ali ti ljudi u svojim zahtjevima ne navode nikakve razloge zbog čega trebaju zaštitu. U prosjeku, od 0,1 do 0,2 posto dobije zaštitu u Njemačkoj.
Imate li podatak koliko azilanti koji su trenutno u Njemačkoj koštaju vašu državu, odnosno njemačke građane?
- To je, prema nekim procjenama, 1,6 milijardi eura, što je ogromna suma. Jasno je da azilanti velikim brojem iz zemalja zapadnog Balkana dolaze zbog naknade koja se dobiva na mjesečnom nivou i trenutno se kao jedna od mjera razmatra smanjivanje te naknade kako bi se broj reducirao.
Kada smo kod reduciranja broja azilanata, u Njemačkoj od 1. avgusta važe novi zakonski propisi za imigrante. Šta oni konkretno donese?
- On za osobe čiji su zahtjevi za azil neosnovani predviđa zabranu ulaska u cijeli šengenski prostor. To znači da on kasnije neće moći ući ni na legalan način u bilo koju državu Šengena, tražiti posao, studirati ili posjetiti rodbinu, i to čak na period do tri godine. To je jak signal za one koji žele pokušati dobiti azil da dobro razmisle.
Pokretanje rasprave
Pokreću se i inicijative da zemljama zapadnog Balkana bude vraćen vizni režim. Postoji li zaista ta mogućnost i kakve su šanse za to?
- Trenutno pokušavamo na sve načine reducirati broj zahtjeva za azil iz zemalja zapadnog Balkana. Ali, ako u tome ne uspijemo, sigurno je da će u njemačkim institucijama biti pokrenuta rasprava o uvođenju viza. A kada se pokrene rasprava, postoji i šansa. Osim toga, razmišlja se i o ukidanju Šengena kao jedne od mjera, što bi utjecalo i na građane BiH. Mi nastojimo da se to ne desi.
Saradnja sa bh. vlastima
Sarađujete li s vlastima i agencija iz BiH i kako ocjenjujete njihov rad?
- Savezna Republika Njemačka usko sarađuje sa službama u BiH i ostalim zemljama zapadnog Balkana. I ono što možemo vidjeti jeste da dobro rade svoj posao. Pojačane su kontrole na graničnim prijelazima, pružaju pomoć kod presretanja šlepera u kojima se prevoze imigranti. Uglavnom, saradnja je dobra.
