Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) bi, po prirodi akademije kao institucije duboke utemeljenosti i sigurnosti u iskazima o stvarima kojima se bavi, trebala strogo voditi računa o posljedicama koje impliciraju njene izjave, ali njena najnovija izjava o imenovanju bosanskog jezika ne samo da ne vodi računa o utemeljenosti i istinitosti tih tvrdnji nego još manje vodi računa o moralnosti intencija koje sadrže njeni stavovi i o kriterijima upotrebe nauke, saopćeno je iz Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).
"Na to da vodi računa o istini i o moralnim konotacijama svojih izjava akademiju obavezuje suštinski razlog njenoga postojanja i vjekovna njena tradicija borbe za istinu i odgovornost za upotrebu nauke i ljudskog mišljenja, čiji su nosioci i lučonoše odvajkada bile sve velike akademije. Ideja na kojoj počivaju takve institucije obavezuje ih da nastoje izbjeći greške, a posebno one koje svojim posljedicama osporavaju temeljna prava drugih i nanose vidljive štete velikom broju ljudi i odnosima među njima", poručuju BANU.
Sloboda je, dodaju, temelj nauke, a čuvanje slobode drugih čak još i više je obavezujuće za takve institucije nego čuvanje sopstvene slobode i prava na tu slobodu.
"Bar tako je, a toliko svi znamo, u svijetu pameti, morala i humanosti", poručuju iz BANU.
Kako navode, SANU je već imala jedno iskustvo sa Memorandumom, za koji se može tvrditi da je bio ideološka osnova promoviranja politike što je dovelo do katastrofalnih zbivanja na prostoru koji nam je zajednički.
"Taj dokument SANU-a implicirao je pravo Srba da upotrijebe sva sredstva, pa i silu, radi stvaranja jedinstvene države kojom bi oni dominirali. Politička elaboracija i provedba te ideje upotrebom političke i vojne sile dovela je do krvoprolića kakvo kod nas do sada nije zabilježeno. Bez obzira na pitanje o tome ko je bio autoritet koji je odlučio o otpočinjanju rata na tlu bivše naše države, nije moguće negirati uzročnu vezu između Memoranduma SANU-a, kao duhovnoga temelja na kojem je nastala politika Slobodana Miloševića, i politike rata", poručila je BANU.
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti ne smatra da je pitanje o jeziku našeg naroda problem za nauku i ne misli odgovarati na tvrdnje članova SANU-a, te tvrdnje su tek ponavljanje iste muzike koju srpski nacionalisti sviraju kad je u pitanju nacionalni identitet i ime našeg naroda, kada se radi o popisu stanovništva u našoj zemlji itd.
BANU taj postupak kvalificira kao još jedan od mnogih uzaludnih pokušaja da se ponovno negira postojanje našeg naroda u bitnim aspektima njegovog življenja.
"SANU je ovim aktom pokušala dati nekakav naučni osnov i podršku duhovnom, kulturnom i političkom teroru kojem su Bošnjaci izloženi u dijelu sopstvene zemlje u kojem vladaju Srbi. Upravo bi SANU morala voditi računa o tome da je ponašanje jedne vlade koja nije vlada države nego entiteta unutar nedjeljive države Bosne i Hercegovine protupravno i krajnje nedemokratsko, jer ni ta vlada ni SANU nemaju pravo da odlučuju o temeljnim slobodama i pravima građana Bosne i Hercegovine, makar to bili i Bošnjaci. Niko od nas, a uvjereni smo ni u naučnom svijetu uopće, ne bi se upuštao u to da raspravlja i polemizira sa nepozvanim i u sve ovo uvučenim lingvistima i filolozima koji se upuštaju u jalov i sramotan posao da presuđuju čak i o tome da li postoji i kako se zove jezik jednog historijski apsolutno verificiranog naroda koji tim jezikom govori više od hiljadu godina, a njime piše više od osam stoljeća i na kojem je taj narod stvorio i svijetu u nasljeđe ostavio ogromno duhovno i literarno blago. O tome naslijeđu i zajedničkom blagu ti lingvisti i filolozi bi, po svojoj naučnoj dužnosti, morali znati mnogo više nego što uistinu znaju. Hiljadugodišnja historija jezika Bošnjaka, koju naravno valja naučno poznavati, što nije odlika naših, u tome neznanih, 'sanuovaca', verificirana je na mnogo načina u nespornim dokumentima bosanske pismenosti i kulture, da ne govorimo o rezultatima bosnistike kao naučne grane, ma koliko oni dosad bili skromni", poručila je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti.