Prugu Sarajevo - Bosanski Šamac gradilo 200 hiljada dobrovoljaca

Kako se razvijao željeznički saobraćaj

A. NALO

Dolazak Austro-Ugarske u naše krajeve, ujedno je bila i najava uspostavljanja željezničkog saobraćaja. Tako se centralna Bosna preko Zagreba vezala za Beč. Ovom idejom Austro-Ugarska je pojačala svoj utjecaj u Bosni te ubrzala ekonomski razvoj. Prva je nikla pruga od Sarajeva prema Bosanskom Šamcu, koja se etapno radila od 1879. sve do 1882. godine, kada je puštena u promet.

- Iste godine podignuta je i prva željeznička stanica u Sarajevu, i to na Čengić-Vili, u blizini današnjeg "Bristola" - govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Javni poziv

Ova uskotračna pruga bila je osnova za razvoj željezničkog saobraćaja. Tako je bilo do završetka Drugog svjetskog rata, kada je počela zamjena uskotračnih pruga normalnim kolosijekom. Stvaranjem SFRJ počeo je brzi ekonomski razvoj i kod nas, u BiH. Za takve promjene neophodan je bio saobraćaj, a dominantna je bila željeznica za transport.  

- Zemlja, tada siromašna, ratom poharana i pod blokadom, nije imala sredstava za brzu gradnju niti mehanizaciju. Ideja tadašnjih vlasti bila je da se organiziraju dobrovoljne omladinske akcije, koje će u kratkom roku osposobiti prugu. Javni poziv i raširena propaganda probudili su želju dobrovoljaca širom svijeta. Učestvovalo je više od 200.000 dobrovoljaca, a pored domaćih, bili su tu i oni iz Poljske, Čehoslovačke, Bugarske, Grčke, Rumunije, Mađarske, Engleske, Italije, Francuske, Danske i Švedske - ističe Garibija.

titov-govor

Titov govor na otvorenju

Pruga je probijena u rekordnom vremenu od osam i po mjeseci. Izgrađeno je skoro 240 kilometara pruge, sa tri kilometra tunela i vijadukta. Radilo se primitivnim alatima, bez napredne mehanizacije. Rano se ustajalo, družilo, bile su velike menze, takmičarski duh i poznate pjesme za rad i podizanje duha.
 
Industrijski uzlet

- Otvaranjem nove pruge najavljeni su ekspanzija i industrijski uzlet BiH. Tako je 1948. godina ostala upamćena po najvećoj dobrovoljnoj radnoj akciji u historiji naše zemlje. Starija generacija pamti te udarničke dane s dosta žuljeva i pjesme, koju su vukle ideje zajedništva. Pruga je završena 15. novembra, a prvi voz krenuo je već sutradan. Svečano otvorenje bilo je iduće godine, kada ju je u pogon, zajedno s novom sarajevskom Željezničkom stanicom, zvanično pustio Josip Broz Tito - pojašnjava Garibija.

Dnevni napredak bio 3,47 metara

- Upravo su masovne radne akcije, poput ove, imale ogromnu važnost kako bi se omladina međusobno upoznavala i shvatala da nema razloga da prezaju jedni od drugih. Glavni slogan bio je "Mi gradimo prugu, pruga gradi nas". Prosječni dnevni napredak bio je 3,47 metara, što nije dosegnuto sve do danas - kaže Garibija.

 

NA VRH

Podijeli članak na