Udruženje logoraša Goražde organiziralo je okrugli sto posvećen podršci donošenju zakona o žrtvama torture.
– Više od 20 godina je prošlo od rata, a jedina populacija koja nema svoj zakon su logoraši. A tražimo najosnovnija prava – kazao nam je Muhamed Hećo, predsjednik udruženja.
Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković ističe kako će zakon o pravima žrtava torture biti donešen u ovoj godini.
– Ima i određenih problema, ali je bitno da je taj zakon u programu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Vijeća ministara BiH. To do sada nije bio slučaj. Čvrsto vjerujem da će u toku ove godine na nivou BiH biti usvojen jedinstven zakon koji će se primjenjivati na sve logoraše, bez obzira na vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost – kazao nam je Mešković.
Ovim propisima bit će utvrđen tačan broj žrtava torture u BiH, kojima bi potom bila osigurana i reparacija u skladu sa ekonomskom moći države.
– Najbolji vid je osnivanje Fonda za reparaciju iz kojeg bi se vršilo obeštećivanje žrtava. Reparacija ima više vrste, od zdravstvene, pravne, psihološke do materijalne. Dobro je da smo jspjeli usaglasiti u prijedlogu teksta zakona da taj vid reparacije bude administrativne prirode, da se ne ide u sudska potraživanja, a predviđeno je da članovi porodica žrtava koji su ubijeni tokom agresije ili prirodnom smrću poslije umrli imaju određeni vid reparacije, ali sve zavisi od iznosa sredstava u fondu koji bi se formirao. Treći princip koji tražimo je memorijalizacija, odnosno obilježavanje mjesta zločina - dodao je Mešković.
Usvajanju propisa na osnovu kojih bi žrtve iz ratnih logora ostvarile prava na koja godinama čekaju najviše se raduju osobe poput Safeta Mirvića koji je u aprilu 92. zarobljen u fočanskoj bolnici i dvije i po godine je proveo u tri logora.
– Bilo nas je 10 muslimana kod Milene i Stoje, u sobi broj 3. Stranci su došli pa su nas popisali. Kad je došao Pero Elez da nas prebaci u KPD tu smo išibani. Doktorica je rekla „Pero, nemoj živa ti djeca, ovo su teški bolesnici“, a on je opsovao što drži muslimane u bolnici. Išibane i krvave prebacili su nas u KPD, a onda je doktorica nazvala i upozorila da smo mi popisani i registrovani kod stranaca. Mene su odatle prebacili za Rudo, a onda i za Kulu kod Sarajeva. Teško je to bilo izdržati. Sada gonimo ta svoja prava. Svak ima, a mi još nismo uvezani, da imamo liječenje, nešto privilegije – kaže Mirvić.
Nijedna bh institucija nema tačne podatke, ali prema podacima Saveza logoraša BiH oko 200.000 osoba prošlo je torture logora tokom rata, u logorima je ubijeno oko 30.000 muškaraca, žena, djevojčica i dječaka i silovano oko 25.000 žena i muškaraca
