Brojne malverzacije koje su uočene na svim dosadašnjim izborima u BiH već odavno nameću potrebu korjenitih promjena u izbornom procesu. Mnogo puta do sada čuli smo kako su birački odbori najslabija karika koja omogućava poništavanje izborne volje birača, ali osim povremenih blagih novčanih kazni i zabrana učešća u radu ovih tijela i to na određeno vrijeme, ovom problemu nije se stalo ukraj. 

Formirana grupa

Iz Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH rješenje vide u uvođenju elektronskog glasanja. 

Takvu inicijativu na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH još u martu ove godine uputio je Damir Arnaut, poslanik SBB-a, te je usvojen i zaključak kojim je Vijeće ministara BiH obavezano da formira interresornu grupu koja će razmotriti mogućnost uvođenja  informacionih tehnologija u izborni proces u našoj zemlji. Arnautovu inicijativu tada je podržala i Centralna izborna komisija (CIK) BiH. 

Međutim, od tada do danas prošlo je devet mjeseci, a Vijeće ministara nije poduzelo ništa po zaključku Predstavničkog doma BiH. 

U međuvremenu održani su i lokalni izbori koji su, također, propraćeni brojnim dokazima o malverzacijama i manipulacijama glasovima birača. 

Stoga je nedavno Glavni odbor SBB-a obavezao Klub poslanika te stranke u Državnom parlamentu da u što kraćem roku predloži izmjene Izbornog zakona koje će omogućiti elektronsko glasanje na izborima u BiH. 

Arnaut za naš list pojašnjava da će SBB uputiti prijedlog u parlamentarnu proceduru, ali nakon što sagleda stavove i ostalih stranaka vladajuće većine, koja je nedavno formirala tim za izradu suštinskih izmjena izbornog zakonodavstva. 

- Ako postoji konsenzus za uključivanje elektronskog glasanja kroz ovaj mehanizam, što ćemo uskoro znati, onda ćemo ići tim putem. Ako ne postoji konsenzus unutar te grupe, Klub SBB-a će najkasnije do početka iduće godine u parlamentarnu proceduru dostaviti svoj prijedlog zakona, a u skladu s jasnim prioritetom stranke da konačno zaustavimo izborne krađe i manipulacije - kaže Arnaut. 

Isplativa investicija

Ističe da su za realizaciju ovog prijedloga potrebne neznatne izmjene u Izbornom zakonu BiH, te da nema realnih opravdanja da se on dalje odlaže. 

- S jedne strane, elektronski sistem glasanja nametnut će se kao zakonska obaveza, a, s druge, obavezat će se Vijeće ministara da u saradnji s relevantnim institucijama implementira konkretne modalitete. Na isti način su uvedene elektroničke, odnosno biometrijske putne isprave. Bilo kakva argumentacija da je ovo komplicirano, skupo ili preuranjeno je netačna i predstavlja najobičniji izgovor s ciljem daljnjih izbornih krađa - naglašava Arnaut. 

Elektronska olovka: Jedan od načina unapređenja glasanja 

Najvažnije je, kaže Arnaut, da bi uvođenjem elektronskog glasanja izborne manipulacije bile nemoguće.

- Niko ne bi mogao glasati, a da se prethodno ne skenira važeća lična karta BiH. Ne bi se, dakle, moglo desiti da se glasa u ime onih koji su umrli, kao u Stocu, niti bi se mogle donositi lične karte iz Srbije, kao u Srebrenici. Također, čim osoba glasa, taj glas bi bio registriran i na tom biračkom mjestu i u sjedištu CIK-a, te ne bi bilo moguće glas „pogrešno prebrojati“, uništiti glasački listić i slično. Konačno, rezultati bi bili objavljeni nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta - pojašnjava Arnaut. 

Arnaut: Isplatilo bi se za kratak period  

Također, on navodi da su dosadašnje analize pokazale da bi se sistem elektronskog glasanja isplatio nakon dva ili maksimalno tri izborna ciklusa, ili maksimalno do šest godina, jer ne bi više bilo enormnih troškova za članove biračkih odbora.

Neke od zemalja koje imaju elektronsko glasanje

BRAZIL - uvedeno još 1996. godine, a do 2002. u toj zemlji je više od 400.000 mašina za elektronsko glasanje bilo u upotrebi

INDIJA - 1982. godine - elektronsko glasanje prvi put je isprobano u ovoj drugoj zemlji u svijetu po broju stanovnika, ali najmnogoljudnijoj demokratskoj zemlji; 2003. godine svi izbori u Indiji su bili provedeni elektronskim putem; 2014. godine više od 550 miliona birača glasalo je elektronskim putem, a rezultati izbora su saopćeni samo nekoliko sati nakon zatvaranja glasačkih mjesta

FRANCUSKA - uvela internetsko glasanje 2003., posebno zbog francuskih državljana s prebivalištem izvan Francuske, a najviše onih koji žive u SAD. 

ŠVICARSKA – u toj državi nekoliko kantona omogućilo je internetsko glasanje, tako da je 2009. godine 110.000 Švicaraca iskoristilo tu mogućnost, a danas više od 20 posto stanovnika ženevskog kantona glasa od kuće 

FINSKA - od 2008. godine tri njena okruga provode sistem elektronskog glasanja

ESTONIJA - 2005. godine uvela glasanje elektronskim putem na lokalnim izborima, kada je na taj način glasalo svega 9.000 ljudi; 2011. na parlamentarnim izborima više od 100.000 birača glasalo elektronskim putem, od kojih nekoliko hiljada Estonaca koji žive u 106 država svijeta; 31,3 posto birača glasalo putem interneta na izborima za Evropski parlament

BELGIJA – 1991. godine uvela elektronsko glasanje; 1999. taj način glasanja počeo se koristiti na gotovo svim biračkim mjestima na općim i lokalnim izborima. Belgijski način je ujedno i najjednostavniji i zasnovan je na dva sistema, poznatima kao “Jites” i “Digivote”. Glasači ubacuju listiće u glasačku kutiju koja sadrži čitač magnetne trake koji potom zbraja glasove

NORVEŠKA - 2011. godine, uz elektronsko, uvedena i mogućnost telefonskog glasanja za osobe koje nisu toliko informatički “potkovane”. Birači su poštom dobili jedinstveni identifikacijski broj, što im je omogućilo da glasaju internetski ili da ukucaju svoj izbor telefonskim putem

Sve je bolje od tamnih kutija

S obzirom na to da postoji više opcija kada je u pitanju elektronsko glasanje, Arnaut kaže da je SBB-u najbliža ona koju struka ocijeni kao najbolju za sprečavanje izbornih krađa i manipulacija. 

U BiH čak nema ni prozirnih glasačkih kutija

- Da budem jasan, svaka opcija elektronskog glasanja je bolja od tamnih kutija i listića koje broje članovi biračkih odbora angažirani od političkih stranaka, a plaćeni iz budžeta i to oko  4,5 miliona KM svake dvije godine. To je ne samo najslabija karika u izbornom procesu, kako ih je ocijenila Centralna izborna komisija BiH, već i najskuplja - potcrtava on.