BIH

Usvojen Prijedlog zakona o parlamentarnom nadzoru

E. Ma. - S. D.

14.12.2017

12.30 Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o parlamentarnom nadzoru.

Prije glasanja o tom zakonu, prihvaćena su tri amandmana poslanika Damira Arnauta (SBB). 

Jedan od Arnautovih amandmana tiče se činjenice da Parlamentarna skupština ne može vršiti parlamentarni nadzor nad institucijom visokog predstavnika. Njegova preostala dva amandmana tiču se sankcija za nepostupanje po određenim odredbama zakona. 

Usvojen je i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je predložila poslanica Aleksandra Pandurević (SDS). 

Predloženi zakon predviđa da se odredbe po kojima je moguće izrečenu kaznu zatvora do jedne godine, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom, ne primijenjuju na počinioce krivičnih djela iz Poglavlja XVI, koje se odnosi na krivična djela protiv integriteta BiH. 

Taj zakonski prijedlog definira i da osuđeni na kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela iz Poglavlja XVI ovog zakona ne može biti uvjetno otpušten. 

Poslanici su podržali principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Borislav Bojić (SDS), a kojim se predviđa izjednačavanje prava zaposlenih u državnoj upravi da za obavljanje istih poslova budu jednako plaćeni. 

Predstavnički dom nije primio k znanju Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH za 2016. godinu. 

U vezi s tom tačkom prihvaćen je zaključak koji je predložila poslanica Maja Gasal-Vražalica (Demokratska fronta), prema kojem predsjednik VSTV-a u roku od 30 dana Predstavničkom domu treba dostaviti podatke o ocjenama rezultata rada sudija i tužilaca za 2015. i 2016. godinu, kao i da svaki naredni izvještaj sadrži te podatke. 

Poslanici su primili k znanju Informaciju o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2016. godini. 

U vezi s Informacijom o vrsti, broju, intenzitetu i troškovima posjeta ministra vanjskih poslova BiH drugim državama, te njihove svrhe po interese BiH i njenih građana, čiji je predlagač poslanik Damir Arnaut, usvojen je zaključak koji je predložio Klub poslanika SBB-a BiH, prema kojem Predstavnički dom traži da Kolegij tog doma, samoinicijativno ili u saradnji sa Kolegijem Doma naroda osigura prisutnost članova Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, ministra vanjskih poslova na tematskoj sjednici pod nazivom „Vanjskopolitički pravci i ciljevi BiH i utjecaj geopolitičkih tokova na BiH“. 

Usvojen je i prijedlog zaključka Nezavisnog bloka, prema kojem Predstavnički dom poziva tri člana Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg i članove Vijeća ministara, članove Kolegija da dostave informacije o službenim putovanjima u mandatu 2014. - 2017. godine. 

Nije prihvaćena poslanička inicijativa Denisa Bećirovića, kojom bi se zadužilo Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana od dana usvajanja te inicijative pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u procesu priključenja NATO-u, s prijedlogom konkretnih mjera za dinamiziranje aktivnosti Bosne i Hercegovine na putu ka punopravnom članstvu u NATO. 

Po okončanju te sjednice počela je nova sjednica Predstavničkog doma državnog Parlamenta. 

10.55 Miroslav Milovanović (SNSD) rekao je da deklaracija o kriterijima za definiranje trase budućeg autoputa između Beograda i Sarajeva nije u nadležnosti ovog doma, nego entiteta.

Istakao je da je ova deklaracija neutemeljena i neobavezujuća za organe vlasti koji donose odluku o trasi puta.

Milica Marković (SNSD) zatražila je da se u raspravi o ovom pitanju ne zloupotrebljavaju Semberija i Bijeljina, navodeći da će oni imati najmanju korist od trase brzog puta Sarajevo - Beograd, koja bi išla preko Tuzle i Brčkog.

Ona je ponovila da je Bosićev prijedlog identičan onom za koji se zalaže SDA, a da on ne poštuje stav Vlade Republike Srpske.  

Nikola Špirić iz SNSD-a predložio je da siže rasprave o deklaraciji bude dostavljen donosiocima odluke - nadležnim entitetskim ministarstvima i ministarstvu na nivou BiH.

Kazao je da treba raspravljati o infrastrukturnom povezivanju sa susjedima i unutar BiH, ali da je potrebno izbjeći podjele o ovom pitanju.  

Senad Šepić iz Nezavisnog bloka smatra da o ovom pitanju treba održati široku javnu raspravu, pa možda i tematsku sjednicu Predstavničkog doma.

Sadik Ahmetović (Nezavisni blok) problematizirao je pitanje ko će finansirati izgradnju ovog putnog pravca i na koji način.

Početak sjednice obilježila je rasprava pojedinih poslanika sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Borjanom Krišto iz HDZ-a BiH o načinu na koji je prekinuto proteklo zasjedanje, 29. novembra.

Maja Gasal-Vražalica iz Demokratske fronte i Damir Arnaut iz SBB-a tvrdili su da je Krišto prekršila Poslovnik o radu Predstavničkog doma, pa čak i Ustav BiH.

Arnaut je tražio da se u zapisnik unese kako je prekršen Poslovnik o radu Zastupničkog doma PSBiH prekidanjem 53. sjednice na zahtjev zastupnika iz reda HDZ-a BiH zbog presude Haškog tribunala u predmetu "Prlić i ostali".

On je dodao da tada nije konstatovano da nema kvoruma i da članovi Kolegija Zastupničkog doma PSBiH nisu uložili napore da se osigura kvorum, odnosno nisu dali pauzu. Kako je rekao, parlamentarci su putem medija informirani da je sjednica prekinuta.

Krišto je rekla da je sjednica prekinuta na sjednici Kolegija ovog doma. 

10.05 U Sarajevu je počeo nastavak 53. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a nakon toga bit će održana i 54. sjednica, na kojoj će biti razmatran set zakona o akcizama, izmjene Izbornog zakona.

Dom naroda PS BiH usvojio je izmjene Izbornog zakona po prijedlogu Kluba Hrvata, odnosno HNS-a. Jasno je da neće biti podrške ovim izmjenama na današnjoj sjednici.  

Poslanici Nezavisnog bloka (Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović) predložili su izmjene Izbornog zakona, a cilj tog prijedloga je da osiguraju da volja glasača bude poštovana, svodeći mogućnosti za malverzacije na minimum.

Dom naroda usvojio je i set zakona o akcizama te je upućen prijedlog da ga Predstavnički dom PS BiH razmatra po hitnom postupku.

Ključna izmjena odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i cesta.

Podršku seta zakona o akcizama su najavili HDZ BiH, SDA, SBB, SNSD, te Diana Zelenika iz HDZ 1990.

Na početku sjednice nastavljena je rasprava o deklaraciji o kriterijima za definiranje trase budućeg autoputa između Beograda i Sarajeva, čiji je predlagač Mladen Bosić iz SDS-a.






Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.