Bugarsko predsjedavanje Evropskom unijom, koje je počelo 1. januara, otvara fazu razumijevanja i prihvatanja kompleksnosti Balkana, uključujući posebno bh. specifičnosti, što je velika prilika za nas u BiH, ocijenio je u razgovoru za Fenu predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo.
Nakon izuzetno uspješne 2016. godine, koja je možda bila i najbolja "evropska godina" BiH na putu ka članstvu u EU, uslijedila je 2017. godina, za koju Praštalo kaže da će ostati upamćena uglavnom po tome da su do kraja godine na više od 99 posto pitanja iz Upitnika Evropske komisije usaglašeni odgovori.
- Ostaje nada da bi upravo započeta 2018., iako je izborna godina, koja je po pravilu uvijek više populistička, a manje evropska, ipak mogla biti proevropska i uspješna godina - rekao je.
Da bi do toga i stvarno došlo, Praštalo smatra da su potrebna dva uvjeta: politička volja domaćih aktera i iskrena volja međunarodne zajednice.
- Prije svega, SAD, koje su idejni tvorac Dejtonskog sporazuma i trenutačnog uređenja naše društvene zajednice, te Evropske unije, pošto je naše društvo već duži niz godina "vrući krompir" te institucije - kaže Praštalo.
Za BiH je sreća da će tri izutetno prijateljske članice EU, gdje nažalost još uvijek ne postoji iskreni koncenzus o tome da li i kada naša država može, treba ili mora postati punopravna članica, Bugarska, Austrija i Rumunija u nizu u periodu od 1. januara 2018. do 30. juna 2019. godine predsjedavaju Evropskom unijom.
- Bugarsko prvo predsjedavanje EU otvara fazu razmijevanja i prihvatanja kompleksnosti Balkana, uključujući posebno bh. specifičnosti, što je velika šansa i prilika za nas u BiH, ali i cijelom regionu da ubrzamo svoje evropske procese. Za nas u BiH je vrlo bitno imati na umu da je Bugarska bila prva zemlja koja je priznala BiH, da je bila glavni partner i prijatelj u procesu pristupanja Hrvatske u EU i vrlo bitno da je Bugarska, zajedno sa Rumunijom, Austrijom, Hrvatskom, Slovenijom i zemljama Višegradske grupe možda i najzainteresanija i ima od svih ostalih članica EU najveće ekonomske, sigurnosne i integracijske interese da ovaj dio Evrope u cjelovitom paketu postane što ranije dio EU. Dakle, i Bugarska i Austrija i Rumunija će prema našim očekivanjima slijediti pozitivan primjer Slovačke, u čijem mandatu 2016. godine je prihvaćena aplikacija BiH i pored snažnog protivljenja i niza diplomatskih upozorenja da još "nije vrijeme za BiH" od strane pojedinih članica EU. Sve ovo nam daje pravo i budi nadu da i pored kompliciranog društvenog daejtonskog uređenja, koje samo po sebi inicira i producira političke i društvene zapaljive retorike koje vode u česte krizne situacije, što se posebno oslikava u izbornim godinama, da bi 2018. godina, mogla ipak biti dobra i uspješna za nas u BiH - rekao je Praštalo.
Smatra da dobra namjera i volja neupitno postoji, ali pak, da bi naši iskreni partneri i prijatelji Bugarska, Austrija i Rumunija mogli punom snagom djelovati, lobirati i tražiti podršku unutar EU institucija za BiH ili druge države okruženja, neophodno je da lokalni politički lideri, ali i društvo u cjelini preuzmu svoju društvenu i historijsku odgovornost.
- Ne sumnjam da će "evropska trojka" predsjedavajućih biti izrazito "probalkanska", niti da Albanija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija, koje nemaju dejtonsko uređenje, neće moći prepoznati svoju priliku i maksimalno je iskoristiti. Mene brine odgovornost političara u BiH koji imaju i zloupotrebljavaju dejtonsko uređenje kao argument i alibi. Radi svega izrečenog, Evropski pokret ostaje pri svom stavu da BiH treba i mora biti promatrana kroz prizmu posebnog slučaja kompliciranog društvenog uređenja, te da neka vrsta "pozitivne diskriminacije" unutar odlučivanja institucija EU mora postojati, što istovremeno ne treba da znači puki poklon za članstvo BiH u EU za nerad i nekooperaciju domaće političke elite - rekao je Praštalo za Fenu.
