BIH

Slučaj „Švicarac“: Digao kredit 100.000 KM prije deset godina, danas dužan 106.000 KM!

Avaz

Piše: T.Ro.

23.1.2018

Nakon što se očitovao Sud Evropske unije o slučaju „Švicarac“, sud u Sloveniji je prije tri dana dostavio presudu u korist korisnika kredita u švicarskim francima, poručeno je sa današnje konferencije za medije udruženja „Švicarac“. 

Prema riječima predsjednika ovog Udruženja, Kemala Durakovića, donoseći odluku Sud Slovenije se pozvao na presude i mišljenje Suda Evropske unije.

Spremni potpisati

- Banka želi da Udruženje osigura da svi korisnici kredita dođu u banku. Mi to nećemo raditi. Mi smo spremni potpisati Memorandum evo sada ako treba, iako mislim da je kasno. Traži se i da se odustane od tužbi, ali to ne možemo. Mi smo spremni potpisati memorandum, ali da mi tražimo korisnike kredita ne možemo. Neka ih banka zove i neka potpišu anekse. Ima li ijedan korisnik kredita koji plaća 1.500 KM ratu i da mu sada bude 800 i da mu se vrati ono što je pretplaćeno da ne bi to prihvatio – kaže Duraković.

Predsjednik Udriuženja "Švicarac" ponovio da je u BiH još uvijek aktivnih oko 4.000 ovakvih kredita, te da brojka od 700 korisnika kojom raspolaže Addiko banka nije tačna. 

Duraković se pozvao i na dokument Addiko banke koja je u odgovoru Konkurencijskom vijeću navela da je od 12.500 korisnika kredita u švicarskim francima 75 posto se javilo da izvrši konverziju. 

- To znači i da ih je svih 75 posto potpisalo da nas je ostalo još 4.000. Pred Vladom kažu da nas je 700 do 800, a onda sami napišu koliko nas je. Eto i ako je ostalo 700 korisnika što se onda plaše usvajanja zakona, nek Parlament usvoji zakon za aktivne kredite – kazao je Duraković.

Podigao kredit

Tokom pres konferencije prisutnima se obratio i Nebojša, korisnik kredita koji je za kupovinu stana prije 10 godina podigao 100.000 KM. On danas nakon urednog vraćanja kredita 10 godina dužan je oko 106.000 KM.

- Molim vas kolika je to kamata šta je ovo. A, nude mi otpis 30 posto – kazao je Nebojša. 

Istaknuto je danas da neko debelo mora odgovarati za stotine i stotine obespravljenih, za 27 ubijenih.

- Pored mene sjedi supruga Fikreta Hadžiabdića koji je dobio srčani udar sa slušalicom u ruci, a poziv je bio iz Hypo banke. Iz banke kažu i da nema deložacija, a ja evo da spomenem Eminu Bajramović iz Sarajeva, ove godine se vrši deložacija, a žena ima karcinom pluća – kazao je Duraković, dodajući da ne smije licitirati imenima ubijenih, te da se izvinjava onima koje je danas spomenuo. 

Duraković ističe kako zajedno sa članovima svoga udruženje ne preže od korištenja svih pravnih mehanizama koji im stoje na raspolaganju u odbrani istine, od ponovnog apeliranja Parlamentu Federacije da napokon usvoji Zakon o konverziji kredita sa valutnom klauzulom u CHF u KM-ove, do obraćanja relevantnim sudovima, od Suda BiH do nadležnih europskih sudova. Nije mogao precizirati ko i zbog čega koči donošenje pravosnažnih presuda u BiH.

On je podvukao da u FBiH postoji problem, a to je da je neko obustavio nekoliko hiljada presuda na Kantonalnom sudu u Mostaru. 

Tvrdi da je to učinjeno kako bi se dalo prostora Hypo banci da radi ono što radi u BiH. 

Duraković je danas novinarima podijelio kopije 20 pravosnažnih presuda u BiH donesenih protiv Hypo, odnosno Addiko banke s izvodima iz banke, na kojima se vidi da je banka uplaćivala i plaća po pravosnažnim presudama zbog nezakonito obračunatih kamata.

Pozvao na presudu

Prema riječima predsjednika ovog Udruženja, Kemala Durakovića, donoseći odluku Sud Slovenije se pozvao na presude i mišljenje Suda Evropske unije.

- Postavlja se pravno pitanje opravdanosti valutne klauzule, valjanosti, njene štetnosti i šta je prouzročila. Da li je sav rizik tržišnih transakcija prebacila na slabiju stranu korisnika kredita. U Sloveniju je u pitanju samo valutna klauzula i njena opravdanost i štetnost, a u BiH ima i kamatna stopa koja se mjeri milionima KM. U Sloveniji to nema, to je jači argument u BiH – kazao je Duraković, podsjećajući da mišljenje Vrhovnog suda FBiH nije presuda, nego mišljenje da li je dozvoljena valutna klauzula ili ne.  

Rekao je da se i štediše slažu da je dozvoljena, ali koja, kakva i način na koji je dogovorena o tome treba da se očituje Vrhovni sud FBiH i Konferencijsko vijeće gdje se sada vodi postupak protiv banki.




Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.