SVJETSKA BANKA

Bh. ekonomija tone, građani sve siromašniji

Građani BiH sve manje troše jer su sve siromašniji

E. HALIMIĆ

29.3.2018

Sudeći prema podacima Svjetske banke, ekonomija BiH od 2013. godine suočava se s deflacijom koja varira od 0,8 do 1,2 posto. U slučaju BiH, a prema mišljenju ekonomista, deflacija znači smanjenje potražnje za robom na tržištu, što isključivo upućuje na nazadovanje ekonomije i siromaštvo bh. građana.  

Smanjenje potražnje

Ekonomista Željko Rička kazao je za „Avaz“ da stopa deflacije u slučaju BiH znači kočenje privrednih aktivnosti.

Rička: Nema dovoljno novca na tržištu

 - Ovdje se apsolutno radi o procesu koji znači nazadovanje ekonomije, jer se radi o smanjenju potražnje za robom. Deflacija nastupa kada u državi nema dovoljno novca ili je on ograničen, kao posljedica toga manja je potražnja i počinju da padaju cijene robe – pojasnio je Rička. 

Dodao je da umanjenje cijena robe donosi nižu zaradu proizvođačima, koji su onda primorani da snižavaju plaće radnicima i otpuštaju višak radne snage.

 - Što onda stvara začarani krug, jer oni koji su otpušteni ili kojima su umanjene plaće, opet ne troše novac. Dakle, deflacija ukazuje i na siromaštvo građana i na veliku nezaposlenost u BiH – naglasio je Rička. 

Snižavanje cijena  

Ekonomski analitičar Damir Miljević kazao je za naš list da deflacija kao ekonomska pojava ukazuje na smanjenje potražnje.

Miljević: Vrlo teška ekonomska pojava

 - Kada se smanjuje potražnja, onda dolazi do prinudnog pada cijena. Ali, u BiH se to dešava zbog nedovoljno razvijene ekonomije, siromaštva stanovništva i slabe kupovne moći građana. Deflacija u BiH vrlo je teška ekonomska pojava koja govori da naša ekonomija tone – smatra Miljević. 

Dodao je da građani u BiH nemaju dovoljno novca da bi platili robu, što dovodi do snižavanja cijena i zarade samih proizvođača, koji zbog toga ne razmišljaju o razvoju, već o umanjenju plaća radnicima i eventualnom otpuštanju.

 - Lijek za bh. ekonomiju je povećanje potrošnje, do kojeg može doći samo preraspodjelom novca u državi. Dakle, treba smanjiti potrošnju u javnom sektoru i na osnovu toga povećati penzije. Svaka marka više na penzije ili minimalne plaće otići će u potrošnju, što će povećati potražnju i možda BiH pogurati prema inflaciji – zaključio je Miljević. 

Koliko će novca biti na tržištu  

 - Naš monetarni sistem je takav jer imamo valutni odbor, koji određuje koliko će biti novca na tržištu. U BiH je količina novca u direktnoj zavisnosti od količine devizne rezerve. Ali, mi moramo očuvati valutni odbor, zato što smo svjesni da imamo previše nagomilanih finansijskih obaveza. Kada bi nam neko dao monetarnu politiku u ruke, to bi dovelo do štampanja novca. U konačnici bi štampanje novca dovelo do enormne inflacije i do obezvređivanja konvertibilne marke, što bi uzrokovalo još veću štetu - pojasnio je Rička.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.