U tekstu „Hrvatska Udba i bosanska sudba” sada već ugašena „Slobodna Bosna” 2. aprila 2015. godine donijela je detalje o tome ko je bio Ragib Merdžanić.
Podsjetimo, njegovo ime našlo se na listi svjedoka ubistva odbjeglog hrvatskog emigranta u Njemačkoj Stjepana Đurekovića, zbog kojeg su prošle sedmice u Njemačkoj na doživotnu kaznu zatvora pravosnažno osuđeni bivši visoki jugoslavenskih tajni agenata Josip Perković i Zdravko Mustač.
Pisano svjedočenje
- Predsjedavajući Sudskog vijeća Manfred Dauster, sudija s više nego bogatim iskustvom iz našeg regiona, nije ni tražio, a sigurno nije ni dobio informaciju da je svjedok Merdžanić pod vrlo sumnjivim okolnostima preminuo polovinom oktobra 1997. godine od trovanja želuca.
Ipak, iza bivšeg šefa Odjela za operacije Službe državne sigurnosti u Rijeci, a kasnije načelnika za analitiku hrvatskog Republičkog sekretarijata unutarnjih poslova Merdžanića ostalo je pisano svjedočenje dato istražnom sudiji Božidaru Jovanoviću u Zagrebu krajem decembra 1992. godine, a koje je u posjedu našeg lista – objavila je „Slobodna Bosna” i nastavila:
Od iskaza obavještajca, analitičara, špijuna, agenta... Ragiba Merdžanića zanimljivija je samo njegova bosanskohercegovačka „epozida“ u više nego bogatoj operativnoj biografiji.
„Negdje u proljeće 1991. godine Asim Dautbašić, tadašnji vršilac dužnosti rukovodioca Službe državne bezbjednosti BiH (SDB BiH), rekao mi je da je u Sarajevo stigao Ragib Merdžanić. Prema navodima Dautbašića, Merdžanića je u Sarajevo doveo Hasan Čengić sa zadatkom da bude savjetnik za bezbjednost i odbranu Alije Izetbegovića, Fikreta Abdića i samog Čengića“, prisjeća se bivši načelnik sarajevske Službe državne bezbjednosti (SDB BiH) Munir Alibabić, koji Merdžanića spominje u svojoj knjizi „Deda, Dedo i Babo Bosnu kosili“.
Prodavač deterdženata
- U to vrijeme „savjetnik“ Merdžanić bio je smješten, odnosno stanovao je u hotelu „Monik”, čiji vlasnik je bio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Alija Delimustafić. Nekako u isto vrijeme s dolaskom Merdžanića u BiH, SDB BiH imao je pouzdane informacije da on radi, barem, za dvije obavještajne službe - hrvatsku Službu državne sigurnosti i Kontraobavještajnu službu (KOS) bivše JNA.
„Nekim ljudima iz MUP-a RBiH i iz Predsjedništva BiH koji su se u to vrijeme „vrzmali” po „Moniku” Merdžanić se predstavljao kao prodavač deficitarnih deterdženata“ - kaže Alibabić, prenosi „Slobodna Bosna” u tekstu od 2. aprila 2015. godine.
Hvalio se da „pravi bosansku vojsku”
- Navodno, jedan od prvih operativnih zadataka Merdžanića bila je organizacija okupljanja patriotskih snaga, odnosno Patriotske lige. Taj skup je i održan početkom juna 1991. godine u Domu policije, a Merdžanić svoj doprinos nije krio, odnosno hvalio se da on lično stoji iza organizacije tog skupa i kako zapravo on pravi „bosansku“ vojsku - piše u tekstu SB-a.
(Sutra: Ko je upozorio Merdžanića da je „provaljen“ i da napusti BiH)
