Sastanak u Sarajevu: Zajedničkim aktivnostima osigurati da migracije budu pod kontrolom

Autor: Fena
07.06.2018 14:18
A
A
A

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je, u pauzi ministarskog sastanka “Suočavanje s izazovima mješovitih migracija u regiji - sigurnosni i humanitarni aspekti“, koji se održava u Sarajevu, izjavio novinarima da je istaknuto da se ne smije nejedinstveno pristupiti ovom problemu kako se ne bi ponovila negativna iskustva iz 2015. godine. 

- Dogovorili smo da svaka država mora izvršiti registraciju i stvoriti vlastitu bazu biometrijskih podataka i da ta baza mora biti kompatibilna i s bazama u Evropskoj uniji. Kad je u pitanju sama registracija, biometrijski podaci i vlastite baze, vidjet ćemo koliko je to moguće u ovom momentu da mi sa zapadnog Balkana postanemo dio zajedničkih aktivnosti Frontexa - naveo je ministar Mektić.

Naglašava da je bitno da se "vratimo poštivanju bilateralnih i svakih drugih sporazuma o readmisiji, dakle o povratku i prihvatu prema osnovu readmisije i da na taj način stavimo do znanja da funkcioniramo i da nećemo nikome dozvoliti da na taj način zloupotrebljava bilo koju državu na ovoj ruti."

Razgovarano je i o tome da države moraju jačati vlastite kapacitete svojih službi i njihovo materijalno-tehničko opremanje te da svaka država na svojoj granici ojača graničnu službu.

Učesnici sastanka informirani su i o sastanku jučer održanom na Brdu kod Kranja, direktora policija zemalja koje su zahvaćene migracijskom rutom. Mektić kaže da je na tom sastanku donesen niz konkretnih operativnih mjera koji trebaju da spriječe ovu krizu.

- Danas ćemo pokušati da prihvatimo sve te zaključke s jučerašnje konferencije i da se odmah krene u njihovu implementaciju - kazao je Mektić.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je, govoreći o humanitarnom aspketu migrantske krize, istaknula da BiH, kao država mora stvoriti sve uvjete, kao što je i predviđeno Akcionim planom, da se pruži humanitarna pomoć migrantima.

- Ne smije izostati humanitarna pomoć, ali ta se humanitarna pomoć mora odvijati na tačno određenim mjestim, lokalitetima koje će kontrolirati vlasti - navela je Borovac.

Napomenula je da jedan od prioriteta jeste stvaranje smještajnih kapaciteta, kao što je to urađeno i u Salakovcu.

- Pokazali smo da svu potrebnu pomoć migranti mogu dobiti tamo gdje su smješteni i da država tada ima i punu kontrolu nad njihovim humanitarnim stanjem koje podrazumijeva smještaj, zdravstvenu zaštitu, psihosocijalnu pomoć - kazala je Borovac.

Istaknula je da migranti moraju biti adekvanto smješteni u kapacitete koje mora država da osigura.

Državni sekretar MUP-a Slovenije Boštjan Šefic je kazao da u Sloveniji prate migracijsku situaciju od 2015. godine, analiziraju sve što se događa na različitim rutama, te da su prošle godine primijetili određene promjene i upozorili na to da postoji velika vjerovatnoća da će se pojaviti neka nova migracijska ruta, s obzirom na to da je na staroj zapadnobalkanskoj ruti uspostavljena dobra saradnja.

- Nažalost, naše su se prognoze ostvarile, i od novembra prošle godine vidimo da se broj ilegalnih migranata koji dolaze iz Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH prema Hrvatskoj konstantno povećava. To nas zabrinjava - kazao je Šefic.

Prema njegovim riječima, situacija je potpuno pod kontrolom, ali je krajnje vrijeme da se zajedničkim aktivnostima osigura da te migracije budu pod kontrolom. Istaknuo je da samo dobrom, koordiniranom akcijom moguće savladati različite situacije.

- Moramo zaštititi vanjske granice EU i granice Šengena. To je veoma bitno i to je moja poruka. Jako je bitno da sarađujemo, da prihvatimo sve mjere koje su neophodne i na taj način osiguramo stabilnost regije koja je jako značajna s političkog, ekonomskog i svakog drugog aspekta - kazao je Šefic.

Šef kriminalističke policije Austrije Franc Lang je kazao da je krajnje vrijeme da se razgovara o konkretnim mjerama i načinima kako bi spriječili da se ponovi situacija iz 2015. godine.

- Jasno je da je svaka zemlja naučila iz ove situacije nešto za sebe, da je svaka zemlja provela vlastite mjere. No, mnogo je važnije da sve zemlje iz regije jugoistočne Evrope razvijaju zajedničke strategije i zajednički rade na ostvarivanju ciljeva - istaknuo je Lang.

Naveo je da je EU razvila niz instrumenata, tehnika i taktika kako bi se spriječila trgovina ljudima, kako bi se bolje identificirali i registrirali ti ljudi i kako bi se bolje upoređivali biometrijski podaci.

Prema njegovim riječima, jedan od važnijih austrijskih ciljeva jeste da se sve zemlje uključe u ovo, pa tako i zemlje zapadnog Balkana i da zajednički učestvuju u rješavanju ove situacije.

Šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Piter van der Averer (Peter Van der Auweraert) je kazao da je od ključnog značaja da sve zemlje u regiji na ovu situaciju odgovore zajedno.

Dodao je da je, isto tako, vrlo bitno da se unaprijedi i sve ono što država BiH već radi u rješavanju problema koje ova kriza pred državu postavlja.

- Država već izvjesno vrijeme ulaže i u odgovor na humanitarne potrebe koje stvara migrantska kriza. Država je dosta uložila i u smještajne kapacitete i u unapređenje situacije na granici. Prema tome, ovo okretanje zajedničkom radu vidim kao jednu značajnu prekretnicu u onome što je država do sada već uradila - naveo je Averer.