Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u razdoblju od 25. juna do 1. jula proveo je veliko istraživanje javnog mišljenja na uzorku od 1.500 ispitanika hrvatske nacionalnosti (osobe starije od 18 godina). S obzirom na stepen strukturiranosti pitanja, korištena su dihotomna i pitanja s višestrukim odgovorom. Tip naselja je grad/selo.
Više od pola će glasati
Istraživanje je provedeno na teritoriju Federacije BiH na području šest kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Livanjski, Zeničko-dobojski i Posavski) putem telefonskog ispitivanja. Sudjelovanje u istraživanjima odbilo je 15% pozvanih ispitanika, prenosi ''Večernji list''.
U strukturi ispitanika 54 posto bilo je muškaraca i 46 posto žena. Od ukupnog broja 3 posto ispitanika se nije izjasnilo kojoj nacionalnosti pripadaju.
Na pitanje „namjeravate li izaći na opće izbore 7. oktobra ove godine“ 54,7 posto ispitanika je odgovorilo da žele izaći, 21 posto da neće izaći i njih 24,3 posto „ne zna“ hoće li izaći na izbore.
Na pitanje što birači smatraju „najvažnijim problemom danas u BiH i osobno za njih“, birači su istaknuli ekonomske probleme i s njima povezanu nezaposlenost, razvoj poduzetništva, rast investicija, saobraćajnu infrastrukturu, energetski razvoj i dr.
Na drugom mjestu „zabrinutosti“ birača je demografska problematika, iseljavanje i porodica. Također su naglasili zabrinutost za mlade.
Većina birača smatra da su od svih socijalnih grupa najbolje riješena prava boraca, ali su naglasili da se o borcima i njihovim porodicama, kao i porodicama poginulih i umrlih mora kontinuirano voditi posebna briga.
S obzirom na političko okruženje, ispitanici su pokazali osjetljivost za pravno stanje u BiH. Istaknuli su važnost insistiranja na preustroju BiH, ustavnoj i izbornoj reformi i sigurnosnoj politici. Mnogi birači jako su naglašavali sigurnosne prijetnje Bosni i Hercegovini.
Prioriteti
Obrazovanje i kultura su također prepoznati kao važan problem Hrvata u budućnosti. Posebno predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Birači traže veći senzibilitet politike spram djece s posebnim potrebama i jačanja inkluzije u nastavi.
Zdravstvo i problemi sa zdravstvom također su prepoznati kao problem na kojem se u budućnosti mora više raditi i više ulagati. Birači žele i socijalnu sigurnost, posebno sigurnost najugroženijih i sigurnost penzionera.
Hrvati žele da se ubrza put u Evropsku uniju i NATO.
Nakon istraživanja tema i ključnih problema, istraživanje se bavilo i stranačkim i osobnim preferencijama kandidata.
„Da se danas održavaju izbori u BiH, kojoj političkoj stranci biste dali svoj glas?“, bilo je jedno od pitanja ispitanicima.
HDZ BiH danas uživa najviše povjerenje hrvatskih birača. Slijedi HDZ 1990. Druge stranke imaju dosta manje povjerenja ispitanika.
Da se danas održavaju izbori u BiH, premoćno bi za hrvatskog člana Predsjedništva pobijedio dr. Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH.
U trenutku istraživanja dr. Čović ima povjerenje 65 posto birača hrvatske nacionalnosti. Na drugom mjestu je kandidatkinja HDZ 1990 dr. Diana Zelenika sa 9 posto naklonjenosti birača. Na trećem mjestu je Željko Komšić sa 1,5%, Jerko Ivanković Lijanović sa 0,3% te Boriša Falatar sa 0,2% povjerenja hrvatskih birača.
Centar za politološka istraživanja najavio je i nova istraživanja u kojima će pratiti ključne probleme društva, s naglaskom na stajališta Hrvata u BiH, kao i stranačke i preferencije kandidata.
