BIH

15 godina od prve dženaze u Potočarima

S. SMAJLOVIĆ

11.7.2018


Obilježavanje genocida nad Bošnjacima Srebrenice iz jula 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda počelo je tri godine nakon tragedije klanjanjem prve dženaze u odsustvu u Ravnama kod Kladnja. Srebrenička tragedije po drugi put obilježena je u Tuzli pod motom “Ako nema živih, nema ni Dejtona”. 

 Kamen temeljac

Druga dženaza u odsustvu klanjana je 13. jula 2000. godine ispred kapije bivše Fabrike akumulatora u Potočarima, i to je, na četvrtu godišnjicu genocida, prvo okupljanje u Potočarima. Ovaj skup bio je isključivo vjerskog karaktera, a jedini govor posvećen srebreničkoj tragediji je dan ranije u Sarajevu održao tadašnji visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič (Wolfgang Petrich).

Peto obilježavanje 11. jula 2001. održano je, također, u Potočarima, na lokalitetu gdje će se ukopati identificirane žrtve. Tada je, nakon vjerskog obreda, postavljen kamen temeljac za gradnju Memorijalnog centra.

Posljednjeg dana marta 2003. godine obilježavanje je obavljeno na istoj lokaciji klanjanjem prve kolektivne dženaze i ukopa prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Iste godine 11. jula ukopana su 282 tijela, a 20. septembra još 107 posmrtnih ostataka.

 Smiraj za 6.582 žrtve

U 18 kolektivnih dženaza u Memorijalnom centru Potočari, računajući i današnju, ukopana su 6.582 identificirana tijela. Najviše žrtava ukopano je 11. jula 2010., kad je vječiti smiraj u potočarskoj pustoj dolini našlo 775 posmrtnih ostataka.

Istog datuma i mjeseca pet godina prije ukopano je 610, 2009. 534, a dvije godine poslije još 613 tijela... i tako do brojke od 6.582.

Tijela pronađena u 81 masovnoj grobnici 

Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su u ranijem periodu uglavnom u sekundarnim masovnim grobnicama na području Zvornika, Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Milića...

Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su na 150 lokaliteta.

Do sada je na području Podrinja pronađena 81 masovna grobnica. Uglavnom je riječ o sekundarnim, odnosno izmještenim masovnim grobnicama.

Samo je osam grobnica primarnog karaktera, a sve su ostale sekundarne, a u nekim slučajevima čak i tercijarne masovne grobnice.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.