TURISTIČKA PATROLA Osnovna odlika vode Guber je dvovalentno željezo

Čuvena srebrenička vrela danas su zapuštena i napuštena

Jasmir Beganović i Hasib Hasanović turistima pružaju mogućnost vožnje prelijepim kanjonom jezera Perućac

S. SMAJLOVIĆ
27.08.2018 14:12

Srebrenica je u novijoj historiji bila poznata i kao oaza mineralnih ljekovitih voda

Srebrenica je, osim po rudi, u novijoj historiji bila poznata i kao oaza mineralnih ljekovitih voda. U toj općini registrirano je 48 mineralnih izvora. Njihova ljekovitost čak je bila poznata Rimljanima i Osmanlijama.  

Ljekovite izvore u Srebrenici u čuvenom ljetopisu iz 17. stoljeća spominje Evlija Čelebija. Kada se u Evropi pojavila epidemija kuge, ove vode pokazale su se učinkovitim u liječenju ove opake bolesti te od tada datira današnji naziv Guber.

Medicinsko blago  

Tek dolaskom Austro-Ugarske srebrenička mineralna vrela doživjela su istinsku valorizaciju i to zahvaljujući studijama ljekara i hemičara Hansa Dulera, Leoparda Glika, Fridriha Gecera i Ernesta Ludviga. Tada je analizirano pet mineralnih izvora: Crni Guber, vrelo Crvene rijeke, Mala i Velika kiselica. Njihov mineralni sastav okarakteriziran je kao medicinsko blago.

Krajem 19. stoljeća jedna tvrtka iz Austro-Ugarske pakovala je guber i prodavala ga kao lijek širom tadašnjeg carstva, ali i u prekookeanskim zamljama. Poslije Austro-Ugarske, Guber su koristili svi režimi na ovim prostorima, a u toku socijalističkog uređenja Srebrenica je bilježila desetine hiljada gostiju iz svih krajeva bivše Jugoslavije. 

Za vrijeme bivšeg sistema urađeni su deseci naučnih radova o ljekovitosti vrela Guber, u kojima su dokazani brojni učinci ovih voda na anemiju, kožne bolesti, ali i brojna druga oboljenja. Sve to dovelo je do iznimnog razvoja banjskog turizma, ali i same Srebrenice. 

Pred rat Banja Guber je bila na svjetskom glasu. Nije se znalo gdje smjestiti pacijente koji su čekali i po dva mjeseca na smještaj. U Banji je bilo oko 7.000 kupanja dnevno. Osnovna odlika vode Guber je dvovalentno željezo. 

Nema dogovora  

Čuvena srebrenička vrela danas su, nažalost, zapuštena, zapostavljena i neuređena. Voda teče po stazama i svakodnevno za njom značajne sume novca u potocima se slijevaju u kanalizaciju. 

Vlada Republike Srpske Banju Guber prodala je jednoj firmi koja je započela izgradnju banjskih objekata i stala, a izvorišta Crnog Gubera na koncesiju dala drugoj firmi, koje ne mogu da se dogovore oko obnove i razvoja banje. 

A ljudi dolaze i vodu Guber nose u kanisterima.

Zanemarujući značaj ljekovitih izvora Crnog Gubera i njegovu ekonomsku opravdanost, lokalna zajednica, entiteti i država više pažnje posvećuju ostacima arhitekture rimskog grada sa oko 140 kvadratnih metara jedinstvenih i izuzetno dobro očuvanih podnih mozaika, spomenika s natpisima i reljefima, koji su samo dio ogromnog arheološkog bogatstva koje je otkriveno u Skelanima kod Srebrenice, kao i nedavno osnovanom Nacionalnom parku „Drina”.

- Ovo arheološko blago pronađeno je prilikom istraživanja od 2008. do 2017. godine koja su dovela do epohalnih otkrića da se u tom dijelu Srebrenice nalazilo veliko antičko naselje. Skelani iz godine u godinu imaju sve više posjetilaca, ali arheološko nalazište više posjećuju stručni i naučni radnici nego turisti” - ističe direktorica Arheološkog muzeja „Rimski municipijum“ u Skelanima Svjetlana Marković.

Osim u atraktivnu skelansku turističku destinaciju, lokalna zajednica ulaže znatna sredstva i na razvoj plaže Oštrika na akumulacionom jezeru Perućac, Hidroelektrane Bajina Bašta Srbija. Ovdje je sve više izgrađenih vikendica i porinuto raznih plovila.

U posljednjih nekoliko godina razvoju ovdašnjeg turizma posvećuju se mladi Srebreničani. Irvin Mujičić iz Italije se vratio i u rodnom gradu registrirao Udruženje „Ljubitelji prirode“, koje se isključivo bavi seoskim turizmom.

  • Mujičić se iz Italije vratio i u rodnom gradu osnovao Udruženje „Ljubitelji prirode“
    Mujičić se iz Italije vratio i u rodnom gradu osnovao Udruženje „Ljubitelji prirode“

Kaže da je ove godine njegovo udruženje organiziralo posjetu 800 turista iz Italije, Austrije, Njemačke, Holandije i drugih evropskih zemalja, koji su po nekoliko dana boravili u srebreničkim selima.

- Oni su spavali u seoskim kućama, sa sinija jeli tamošnju hranu, pomagali ljudima u poljoprivrednim radovima, obilazili historijske i turističke znamenitosti na selima. Njih ne interesira komfor, žele odmor provesti onako kako žive stanovnici srebreničkih sela - pojasnio nam je Mujičić, dodajući da planira otkupiti stare objekte na selima i urediti ih za smještaj stranih turista.

Na plaži Oštrika restorane su otvorili i nabavili plovna vozila Jasmir Beganović i Hasib Hasanović, koji turistima pružaju mogućnost vožnje prelijepim kanjonom jezera Perućac do Višegrada i Slapova kod Žepe. 

Promašena investicija

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti, Srebrenica može udovoljiti potrebama malog broja turista. Motel „Misirlije“, na izlazu iz grada, vlasništvo Avde Purkovića, osim restorana, ima 50 ležajeva. Motel ispunjava sve evropske standarde i tu u svako doba godine borave strani turisti.

U gradu je i motel „Alić“, koji ima 25 soba i jedan hostler, koji služi za putnike namjernike. 

Hotel „Aura“ Fabrike duhana Sarajevo završen je prije nekoliko godina i još nije otvoren te se ne zna ni kada će, jer ovdje smatraju da je to najveća srebrenička promašena investicija.

Potočari 

Srebrenica ima sačuvana i četiri stara grada, hiljadu registriranih i zaštićenih stećaka, dva obnovljena manastira, muzej te, nažalost, Memorijalni centar Potočari, najposjećenije mjesto tokom cijele godine.

Može li postati prijestonica kulture 2024. godine

U Srebrenici ulažu napore da se obnove i ožive porušeni objekti i preduzeća u čijim planovima i projektima turistička djelatnost treba da zauzme prioritetno mjesto. 

Kombiniranjem i potpunom valorizacijom turističkih vrijednosti i mogućnosti općina Srebrenica može dobiti fizionomiju razvijene turističke destinacije za banjsko-zdravstveni oporavak i aktivan odmor. To u općini smatraju najboljim putem da Srebrenica brzo obnovi ratom porušene objekte, kako bi se ostvarila kandidatura ovog grada za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine, a tako i vratile predratna raskoš i ljepota življenja. 

Historijski podaci 

U vrijeme Kelta, Ilira i Rimljana rudarstvo je bilo glavna privredna grana. 

Tada su od Domavije vodili značajni trgovački putevi na razne strane. Najvažniji je bio put koji je spajao Domaviju s Naronom, tada velikom lukom na Jadranu kod Metkovića. Zatim put koji je spajao Domaviju sa Sirmijumom (Sremskom Mitrovicom), a treći put je išao u pravcu jugoistoka, preko Kapedunuma (Užica).

Domavija je doživjela svoj puni procvat u trećem stoljeću, da bi je porušili Avari i Slaveni, a pretpostavlja se da je to bilo 602. godine u vrijeme rimskog cara Mavrikija.

Bosanski vladari nastavljaju i obnavljaju rudarsku aktivnost uz pomoć germanskog rudarskog plemena Sasi, koji organiziraju eksploataciju i preradu rude olova i cinka na mjestu današnjeg rudnika u Sasama. Na toj bazi u Srebrenici se osniva jaka Dubrovačka kolonija, koja je 1367. godine postala najveći proizvođač rude obojenih metala. Davala je dvije trećine ukupne proizvodnje svih bosanskih rudnika.

NA VRH