Skender-Vakuf prvi se put pod tim imenom javlja u sidžilu jajačkog kadije iz 1692. i 1693. godine, ali historičari vjeruju da je osnovan nekoliko decenija ranije. Ovo mjestašce sunča se na tri rijeke - Ugru, Ilomskoj i Cvrcki, a zimi se skija i sanka na padinama Vlašića, Čemernice i Ježice.
Vazdušna banja
U Skender-Vakufu moglo bi biti svega, ali danas malo toga ima. Malo je mjesta u Bosni i Hercegovini koja imaju sve što ima Skender-Vakuf - čist zrak, skijaške staze, prelijepe rijeke i rječice, šume koje se ne bi postidjele nijednog lovca. Zbog toga svi očekuju da Skender-Vakuf u narednim godinama u potpunosti opravda svoje drugo ime - zračna banja.
Skender-Vakuf okružen je četinarskim šumama, šumovitim proplancima i pašnjacima, sutjeskama i kanjonima. Šume su pune medvjeda, vukova, veprova i lisica, a Ugar i Ilomska potočne pastrmke, lipljana i mladice. Kanjoni ovih rijeka kriju brojne virove i vodopade, a najpoznatiji među njima je Badanj, koji je visok 40 metara.
- Ugar na pojedinim dijelovima formira i manja jezera i to su uistinu izvanredni prizori. I u kanjonu rijeke Cvrcke postoji divljač, a prava atrakcija je lov na mrkog medvjeda. Ovdje se proizvode i čuveni vlašićki sir i suhomesnati proizvodi po kojima je ovo mjesto oduvijek poznato - kaže za „Avaz“ komičar Mirko Komljenović, koji je ujedno i jedan od najpoznatijih stanovnika Skender-Vakufa.
Skender-Vakuf najpoznatiji je po medvjedima i nevremenu. Medvjedi se često spuštaju u okolna sela i prave veliku štetu na košnicama i među stokom, a olujni vjetrovi nose sve pred sobom.
- Put koji vodi od Banje Luke prema Sarajevu često je pun kamenja i stijena koje su se survale tokom nevremena. Ako je tako na putu, možete da zamislite kako je u selima koja su na vjetrometini i koja nisu zaštićena. Doduše, to bi mogao biti avanturistički turizam - istakao je Komljenović.
Potrebna pomoć
Područje Skender-Vakufa bogato je i podzemnim rijekama koje predstavljaju prirodne rezervoare za snabdijevanje stanovništva tokom dugih, ljetnih mjeseci.
- Božija je grehota posjetiti ovo mjesto ljeti. Treba doći kad snjegovi udare i kad vjetrovi metu. Tad je ovaj gradić ono što zaista jeste - divlja priroda kojoj nema ravne na svijetu. Tada se osjeti i oštar planinski vazduh, a i četinari dobiju novu boju - kazao je Komljenović.
Bivši načelnik ove općine Bore Škeljić danas je ugostitelj. On za „Avaz“ kaže da je Skender-Vakuf nepravedno zapostavljen i da postoji veliki potencijal koji i dalje nije dovoljno iskorišten.
- Imamo nevjerovatne mogućnosti za razvoj turizma, ali godišnji izvještaji pokazuju da je noćenja sve manje. Ljeti pogotovo, a zimi se sezona nekako i drži, mada je i to u neprestanom padu. Treba nam pomoć - rekao je Škeljić.
Kako je Skender-Vakuf mijenjao ime
Za vrijeme rata Skender-Vakuf doživio je sudbinu većine mjesta u Bosni i Hercegovini. Prije početka 1992. godine na području ove općine živjelo je 1.068 Bošnjaka i 418 Hrvata. Na gradskom području srušene su dvije džamije, a potom je mjesto dobilo i novo ime i danas je administrativni naziv ove općine - Kneževo.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, na području općine žive 429 Bošnjaka i 31 Hrvat.
Šekspir u Skender-Vakufu
Tragična ljubav Romea i Julije zamalo je pomirila u 15. stoljeću dvije zaraćene veronske porodice – Montagi i Kapuleti. Višedecenijska svađa bila je na vrhuncu, a mržnju je nakratko prekinula ljubav. Ipak, čak ni ona nije mogla spriječiti neminovnu tragediju, ali književnu nepravdu ispravili su Dragana Vuković i Mirko Komljenović.
Dragana je kćerka poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Čede Vukovića, dok je Mirko sin dugogodišnjeg direktora Studentskog doma u Banjoj Luci i kandidata SDS-a za načelnika Skendera Milana Komljenovića.
Dragana i Mirko već su deset godina u ljubavi, a Draganin otac također je iz Skendera.
