Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark) ocijenio je u intervjuu za Fenu i "Nezavisne novine" da je većina građana BiH umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja.
Podsjetio je da je prošlo više od mjesec od održavanja općih izbora te da je Centralna izborna komisija (CIK) objavila službene rezultate 7. novembra i raspodjela mandata za sve nivoe vlasti je sada jasna.
- To je i pravni osnov za formiranje vlasti. Sastao sam se s više političkih lidera, uključujući SDA, HDZ BiH, SDP i DF-a, kako bih se bolje upoznao s pregovorima o koalicijama, ali i prenio poruku da bi trebali pokušati formirati stabilne vlade koje mogu donositi teške odluke i približavati zemlju Evropskoj uniji. Na strankama je da odluče s kim žele formirati vladajuće koalicije, uz poštovanje želja birača. Mišljenja sam da je većina građana ove zemlje umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja - kazao je Vigemark.
Istaknuo je da će naredne četiri godine biti veoma bitne za BiH.
- Neki čak tvrde da je ovo posljednja prilika političkim krugovima u BiH da pokažu da su dostojni njihove podrške - upozorio je on.
Komentirajući situaciju nastalu zbog pravnog vakuuma u Izbornom zakonu, zbog raspodjele mandata u Domu naroda FBiH, podsjetio je da su upravo iz tog razloga EU i SAD prije godinu pokrenuli dijalog između političkih stranaka u cilju postizanja dogovora o izmjeni Izbornog zakona.
- Ali i uz više od 40 sastanaka na radnom nivou kao i nekoliko sastanaka s vodećim stranačkim čelnicima u FBiH, politički akteri koji su učestvovali u razgovorima nisu mogli postići kompromis. Tokom ljeta je postalo jasno da u Parlamentu nema dovoljno podrške za bilo koje od predloženih rješenja. Tokom napora EU i SAD da omoguće razgovore, stručnjaci Venecijanske komisije koji su bili uključeni u jedan dio pregovora s političkim strankama istakli su da postoji zakonski osnov za Centralnu izbornu komisiju da utvrdi raspodjelu mandata za Dom naroda FBiH. Pri tome je to poznato svim učesnicima u pregovorima. Ne moram ni naglašavati da smo sa svoje strane kontinuirano isticali da Centralna izborna komisija treba djelovati kao nezavisna institucija odgovorna za izborni proces te da uvijek mora djelovati u postojećem ustavnom i pravnom okviru - rekao je Vigemark.
Upitan da li osobno smatra da je odluka CIK-a neustavna, kazao je da, prije svega, CIK još nije donio odluku.
- Drugo, bilo kakvo zakonsko osporavanje odluke bi se trebalo uputiti nadležnim sudovima u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom. Bez obzira na ishod, konačne odluke su obavezujuće i treba ih provesti - istaknuo je.
Komentirajući mogućnost upotrebe bonskih ovlasti u ovom slučaju, rekao je da iz perspektive EU, BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU.
- To je suština jedne demokratske i suverene zemlje. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU. Neophodno je lokalno vlasništvo. Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice - kazao je Vigemark.
Neke stranke u BiH smatraju da izbori nisu bili pravedni i transparentni, a šef Delegacije EU naglašava da EU u cijelosti usklađuje svoj stav sa ocjenom ODIHR-a, kao službene međunarodne posmatračke misije za izbore, temeljene na čvrsto utvrđenim kriterijima i metodologijama.
- Mnoge preporuke ODIHR-a o tome kako poboljšati izborni proces se ponavljaju nakon svakih izbora. Domaće vlasti se moraju baviti rješavanjem preporuka ODIHR-a za unapređenje provedbe izbora između izbornih ciklusa - istaknuo je, između ostalog, Vigemark.
