SARAJEVO

Na sjednici Centralne izborne komisije BiH ni riječi o popuni Doma naroda FBiH

Iako se špekuliralo da bi na ovoj sjednici trebalo biti raspravljano o popuni Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ta tačka se nije našla na dnevnom redu današnje sjednice

S. DEGIRMENDŽIĆ
11.12.2018 14:02

S ranijih sjednica CIK-a

Centralna izborna komisija (CIK) BiH zasjedala je u Sarajevu. Bez rasprave, usvojen je Prijedlog odluke o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, kao i Prijedlog odluke o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata u Vijeću naroda Republike Srpske.

Prihvaćen je i Prijedlog odluke o povratu uplaćenog novčanog iznosa takse za ovjeru.

Iako se špekuliralo da bi na ovoj sjednici trebalo biti raspravljano o popuni Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ta tačka se nije našla na dnevnom redu današnje sjednice.

Na današnjoj sjednici nije bilo ni riječi o popuni Doma naroda FBiH. Tek je na kraju zasjedanja rečeno da CIK nastavlja raditi u okviru Kolegija.

Suad Arnautović, član CIK-a, rekao je da će, s obzirom na interes javnosti, on u svoje ime reći šta CIK radi.

U vezi s donošenjem rješenja za uspostavu vlasti nakon izbora 7. oktobra, on je rekao da CIK već danima i sedmicama traži rješenje.

- NSRS je izabrao pet delegata Srba u Dom naroda PSBiH, a s obzirom da nije konstituiran Dom naroda Parlamenta FBiH, ne mogu klubovi Hrvata i Bošnjaka izabrati po pet delegata Hrvata i Bošnjaka u Dom naroda PSBiH. Četiri su ključna principa o kojima se raspravlja - rekao je Arnautović.

Prvi princip je konstitutivnost, drugi je princip pariteta, treće načelo teritorijalnosti, a četvrti proporcionalnosti.

Arnautović je podsjetio da je Ustavni sud BiH u predmetu "Ljubić" brisao jednu rečenicu iz Izbornog zakona koja je, pak, vezana za sve druge odredbe koje su ostale u zakonu, odnosno odredbe koje regulira popunu Doma naroda FBiH.

Naglasio je da se CIK prvenstveno bavi time kako pronaći rješenje za implementaciju izbornih rezultata, a ne za provedbu presude Ustavnog suda.

- Za to je zadužena Parlamentarna skupština BiH - kazao je Arnautović, koji nije odgovarao na pitanja, ponovivši da je izjava novinarima njegov lični stav i da je ovo sve što može reći.

Podsjećamo, u Komisiji nema saglasnosti o tome kako provesti član 10.12 Izbornog zakona, u kojem je, shodno presudi Ustavnog suda BiH, prestala važiti rečenica „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu". To je rezultat odluke Ustavnog suda BiH donesene po apelaciji Bože Ljubića.

Međutim, Ustav FBiH propisuje odredbu da se iz svakog kantona bira jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda ako je kao takav izabran u kantonalnu skupštinu, te Ustav FBiH propisuje primjenu popisa iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno povratak svih na svoje, a do čega nije došlo.

Zbog nepostojanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi presuda Ustavnog suda BiH bila implementirana, na CIK-u je zakonska odluka da utvrdi broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, koji se biraju u Dom naroda iz kantonalnih skupština „proporcionalno broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu“.

Upravo pitanja računa li se kao posljednji popis onaj proveden 2013. ili onaj 1991. godine, kao i kako provesti odluku Ustavnog suda BiH, a ujedno da ne bude prekršen i Ustav FBiH, ono je što je podijelilo članove CIK-a i o čemu se mjesecima ne mogu dogovoriti.

Za sada se zna da se Bošnjaci u CIK-u zalažu za izbor po popisu iz 1991., a Hrvati i jedan član CIK-a iz reda srpskog naroda te jedan član iz reda Ostalih za onaj iz 2013.

Navodno su stručne službe CIK-a pripremile više modela prema kojima bi se vršila raspodjela mandata u kantonalnim skupštinama, a koji uključuju pojedinačno sve opcije. I primjenu popisa iz 2013. i 1991. i odredbu Ustava FBiH da mora iz svakog kantona biti jedan delegat iz svakog naroda.

No, prema nekim tvrdnjama, postoji i prijedlog koji potpuno zanemaruje odredbu o obaveznosti izbora jednog delegata iz svakog kantona.

Ono što je izvjesno, to je da će prijedlozi suprotstavljenih strana i mišljenja, vjerovatno, kad tad biti stavljeni na dnevni red sjednice CIK-a, no evidentno je, kakva god odluka bude donesena, ona će biti podložna preispitivanju na Sudu BiH, odnosno Ustavnom sudu BiH.

A, to će opet dovesti do čekanja i odugovlačenja popune Doma naroda FBiH, od čega zavisi i konstituiranje Doma naroda Parlamenta BiH, ali i imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Tagovi

CIK BiH Sjednica
NA VRH