SARAJEVO

Jasna Duraković, zastupnica SBB-a, uputila inicijativu o rješenju problema napada vrana na građane, kao i otpada u KS

Istaknuto rješavanje populacije određenih vrsta životinja, uzrokuje pojavu drugih

Jasna Duraković. Arhiv

Avaz.ba

30.1.2019

Jasna Duraković, profesorica i zastupnica SBB-a BiH, uputila je zastupničku inicijativu o problemu napada vrana na građane, pojave zaraza koje prenose određene životinje raznošenjem smeća. Također, istakla je da je neophodno u potpunosti, sistemski i integralno riješiti problem otpada u Kantonu Sarajevo i određena sredstva iz budžeta Kantona fokusirati ka realizaciji Plana upravljanja otpadom.

Rješavanje populacije određenih vrsta životinja, poput vrana, uzrokuje pojavu drugih. 

U inicijativi se navodi da, ukoliko dođe do znatnog smanjenja broja vrana, tada se povećava broj štakora. Zastupnica Duraković predložila je Vladi KS intenzivniju saradnju sa Federalnim fondom za zaštitu okoliša koje zakonom uređuje oblast zaštite okoliša i koje može pomoći da se integralno provede Plan upravljanja otpadom kroz planiranje sljedećih aktivnosti: 

1. Na lokacijama gdje su tzv. žarišta (Švrakino selo, Otoka, Grbavica, Dobrinja) postaviti podzemne zelene otoke, koji onemogućavaju vranama i drugim životinjama pristup otpadu;

2. Sanacija divljih deponija;

3. Intenzivna edukativna kampanja sa stanovništvom grada Sarajeva o neophodnosti razdvajanja/selektivnog odlaganja otpada.

U daljnjem obrazloženju zastupnica Jasna Duraković navodi Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH (Sl. novine, br. 33/03), gdje se ističe da  se finansijska sredstva za zaštitu okoliša prikupljaju putem naknada prema zagađivačima, a po principu “zagađivač plaća” i ista, prema članu 25. Zakona, ukupno prikupljena, sredstva se raspoređuju između Federacije i kantona u odnosu 30 posto spram 70 posto (Federacije 30 posto - Kanton 70 posto). 

Osim naknada za upravljanje otpadom, što je uređeno Zakonom o upravljanju otpadom i pratećim pravilnicima, izuzev Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice (Sl. novine FBiH, br. 09/14), koja je donesena na osnovu Zakona o Fondu. Naknade koje se prikupljaju po osnovu navedene Uredbe, su namijenjene finansiranju uklanjanja divljih i ilegalnih deponija, kao i sanacije nesanitarnih, odnosno uspostave sanitarnih deponija. 

U proteklom periodu Kanton Sarajevo je počeo sa provedbom Plana upravljanja otpadom. 

Uspostavljeno je reciklažno dvorište krajem oktobra 2018. godine, a deponija Smiljevići je u procesu sanacije i obnove. Također, u prethodnom periodu je krenula uspostava zelenih otoka na području Kantona Sarajevo. Nadalje, Sarajevo je nedavno proglašeno najzagađenijim gradom svijeta, po pitanju zraka. U zimskom periodu je prisustvo čestica PM 2.5 i PM 10 800 posto više nego u ostalim periodima godine.

Veliki broj divljih deponija, kao i nesanitarnih kanti za odlaganje otpada uzrokuje zdravstvenu opasnost za građane Sarajeva, posebno u ljetnim mjesecima zbog ispuštanja štetnih čestica u zrak. Ovakve divlje deponije, kao i navedene nesanitarne kante, uz ostalo, privlače vrste životinja, koje su, ne samo zdravstveno već i sigurnosno opasne po građane: štakori, povećan broj vrana iz godine u godinu, veći broj napuštenih pasa i drugih.  

- Shodno navedenom, sredstvima prikupljenim po Uredbi o naknadama za plastične kese tregerice je neophodno dodati pojačana sredstva kako bi se predložene aktivnosti realizirale - zaključila je Duraković.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.