Vojin Kopuz iz Čelinca osnovao je prije nekoliko godina Banku sjemena, u kojoj je čuvao stare sorte sjemena koja su bila organski uzgojena i koja nisu bila genetički modificirana. Prije nekoliko mjeseci njegova banka je prerasla u Biblioteku sjemena i danas svako može posuditi sjeme iz Kopuzove kolekcije.

Izmjena navika

- Na našem je tržištu malo sjemenske raznovrsnosti. Tek tridesetak vrsta od hiljade postojećih. S kolegama sam poželio da damo mali doprinos očuvanju starih i otpornih sorti od zaborava, pa i nestanka - kazao je Kopuz.

Otvaranje Banke, a potom i Biblioteke sjemena omogućilo je poljoprivrednicima i drugim zainteresiranima pristup ovim sortama koje se danas rijetko mogu naći na komercijalnom tržištu.

- Mijenjajući svoje navike u ishrani, počeli smo se interesovati za lokalnu i ekološki uzgojenu hranu. Onda smo nekoliko godina istraživali prisustvo ekološke hrane na našem tržištu, išli po marketima, prodavnicama i tržnicama - istakao je Kopuz.

Šta jedemo

Veliki broj porodica u BiH, dodao je on, oduvijek ima baštu, ali ne proizvodi dovoljno hrane za cijelu porodicu i za cijelu godinu. Stoga je odlučio proizvoditi energetski bogatu hranu bez upotrebe hemije, a to nije izvodljivo bez starih sorti.

- Tako smo počeli skupljati sjemena. Danas posjedujemo oko stotinu vrsta, a ukupno imamo 300 sorti. Javljaju nam se svi - od iskusnih vrtlara do onih koji nikad nisu sadili, od seljaka koji žele obnoviti svoja znanja i prakse čuvanja sjemena do gradske gospode koja želi znati šta jede i uzgajati svoju hranu u kući, saksijama, na balkonima, u dvorištima - istakao je Kopuz.

Bez sjemena proizvedenih u BiH

- Krajnji je cilj da imamo obilje nutritivno bogate i zdravstveno sigurne hrane u bašti i tanjirima naših najbližih. Na našem je tržištu malo sjemenske raznovrsnosti. Sadimo tek tridesetak vrsta, a da ne pričamo o desetinama hiljada različitih sorti tih vrsta koje je narod vremenom razvio. Nemamo sjemena koja su proizvedena u BiH, a o sjemenima iz ekološkog uzgoja da ne pričamo - kazao je Vojin Kopuz.