- Nacionalizam koji se širi Evropom u BiH je prisutniji čak i više nego ranije. On blokira donošenje odluka i najveća je prijetnja po put BiH k EU – smatra Manuel Saracin (Sarazzin).

On je poslanik stranke Zelenih u njemačkom parlamentu. Zadužen je za zapadni Balkan i izvjestilac je kako za svoju poslaničku grupu tako i za cijeli njemački parlament.

Misija provjere informacija

S njim smo razgovarali tokom posjete BiH. Kaže da je došao u novu misiju provjere informacija koje ima. Već prvi dojam mu je da iz BiH stižu pomiješane poruke. S jedne strane, nacionalisti su i dalje zadrti, a s druge, ima pomaka naprijed na evropskom putu.

- BiH treba provoditi reforme ne samo iz Reformske agende već i iz oblasti vladavine zakona, borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala, u svim oblastima koje su definirane kao visoki prioritet za svaku državu koja ima ili želi kandidatski status. Očekujem da Evropska komisija bude istinski jasna i da stvarni prioriteti budu ova pitanja, posebno iz segmenta vladavine zakona, uključujući i poštivanje ljudskih prava.

I želimo vidjeti da BiH ispunjava ono što se od nje traži, ne samo u ovom segmentu.

Naravno da smo svjesni posebnosti historije BiH. Jasno nam je i da je državna struktura ove zemlje sada kompleksnija nego drugih evropskih država. No, nekada to vaši političari koriste za izgovore. Oni, izgleda, ulažu mnogo više u nacionalističku retoriku nego u rješavanje problema koje ova zemlja ima.

A nama zaista treba da oni rade puno više na provođenju reformi nego što je to bilo tokom prošle godine – kaže Saracin.

Upitan isplati li se uopće raditi na evropskom putu, jer je perspektiva ulaska bilo koje države u EU sve neizvjesnija, on odgovara da se reforme trebaju provoditi zbog dobrobiti građana. Dodaje i da, ako se već misli da je proširenje EU sve dalje, treba požuriti s reformama.

Nerazumno odgađanje odluka

- Uvjeren sam da je proširenje EU državama zapadnog Balkana ne samo od vitalnog značaja za vas već i za nas.

Ne mogu zamisliti da je EU trajan mirovni projekt, uspješna priča i globalni akter vanjske politike ako u nju nije uspješno integriran i zapadni Balkan – kaže Saracin.

On ne krije da je nezadovoljan ponašanjem EU, te dijelovima vlade Njemačke.

- Mi smo još u junu prošle godine trebali odlučiti o početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. I dalje ne razumijem zašto se dijelovi njemačke vlade opiru ukidanju viza za Kosovo. Puno neophodnih i utemeljenih odluka čeka. Mi smo postavili uvjete koje su države iz regiona ispunile. I sada EU ne želi odlučiti šta dalje. To nije nimalo dobro.

Jer, time se signalizira da bi proširenje moglo biti još više otežano nego što je bilo do sada.

Ipak, vjerujte njemačkoj politici, uradite što prije sve što možete kako biste u najkraćem mogućem roku bili što bliže novoj fazi odnosa s EU – poručuje on.

Granice Evrope su definirane

Saracin je posebno zainteresiran za dijalog Srbije i Kosova. 

- Pratimo razgovore između Tačija i Vučića. Glasine da bi se mogao postići sporazum o trgovini teritorijem stalno se pojavljuju i povećavaju zabrinutost. Mislim da je sasvim jasno da bi takav jedan dogovor značio otvaranje Pandorine kutije. Stoga u cijelosti podržavam stav moje vlade koja je snažno protiv takvog modela.

Mislim da je to opasan razvoj situacije i Evropa mora biti sasvim jasna u tome da se utemeljeni principi moraju poštivati.

Granice Evrope su definirane. Nema novog povlačenja graničnih linija među državama.

I nisu samo Njemačka i Velika Britanija protiv planova o razmjeni teritorija i stanovništva. Poljska je snažno protiv, kao i Češka i Slovačka. Španija također. Hrvatska isto, kao i Slovenija. Granice su, dakle, definirane. Svako ko to krši riskira da ima posljedice koje niko ne može predvidjeti.

Ako ste zainteresirani da se prava manjina u cijelosti poštuju, ne treba vam priča o tome da Kosovo u budućnosti postane monoetnička država.

Ako pogledate historiju BiH, onda morate biti vrlo oprezni kada govorite o promjenama granica.

A također, ako želite i dalje biti jasni kada su aktivnosti Putina u pitanju u Ukrajini, ključni argument Zapada prema Rusiji je da su granice u Evropi definirane.

Dil koji bi podrazumijevao promjene granica i pomjeranje stanovništva, ma koliko skroman bio, omogućio bi Putinu da to masovno koristi za pokretanje propagande prema našem društvu u kojem bi se isticalo da se može naći modus za dil, da Krim ostaje u sastavu Rusije i da Rusi samo trebaju čekati – kaže on.

Treba nam Balkan

- Potrebni su nam političari koji će hrabro, otvoreno i s uvjerenjem istupiti i zagovarati nastavak proširenja EU s državama zapadnog Balkana. Oni trebaju objašnjavati javnosti u Njemačkoj, a pogotovo Francuskoj, da je ovaj region bitan za projekt EU i da moramo biti dovoljno hrabri da u junu otvorimo pregovore s Makedonijom i Albanijom, kao i da Kosovu ukinemo vize što prije.

Trebaju nam političke snage ovdje koje su jasno za širenje EU – kaže Saracin.

Srbija pokazuje sve lošije rezultate

- Srbija spada među vodeće kandidate za pristupanje, s obzirom na otvaranje i zatvaranje poglavlja.

No, generalno, njen učinak u posljednjih nekoliko godina, posebno kada su u pitanju slobode medija i pluralizam, te demokratska kultura države, nije tako dobar da bi uopće mogla biti tretirana kao primjer na koji se drugi u regionu trebaju ugledati. 

Stoga je bitno da Evropska komisija, kao i države članice, uključujući Njemačku, budu sasvim jasni prema svim državama u regionu, naročito kada se radi o poglavljima 23 i 24 – smatra izvjestilac Bundestaga za Balkan.