RAZGOVOR Jedan od najpoznatijih specijalista ginekologije za “Avaz”

Asim Kurjak: Jedina sudbina BiH je ulazak u EU

Volio bih kad bi to bilo makar za deset godina, ali u Evropsku uniju BiH mora ući pomirena, a ne da nas oni tamo mire, poručuje svjetski poznati stručnjak bh. korijena

A. NUHANOVIĆ
22.04.2019 15:58

Kurjak: Najveće bogatstvo Bosne su ljudi

Doktor Asim Kurjak, član nekoliko svjetskih akademija nauka, autor 104 knjige iz oblasti medicine, jedan od najpoznatijih specijalista ginekologoje, rođeni Kotorvarošanin, osvrnuo se u razgovoru za “Dnevni avaz” na aktuelnu političku situaciju.

 Biološki miraz

- Već dugo sam svojim djelom u Evropi i svijetu i znam da smo mi pravi evropski narod i da nas povremene političke turbulencije neće udaljiti od te plemenite misije. Jedina sudbina Bosne i Hercegovine je da postane članica Evropske unije. Volio bih kad bi to bilo makar za deset godina, ali u EU BiH mora ući pomirena, a ne da nas oni tamo mire - kaže dr. Kurjak.

Ovaj cijenjeni svjetski stručnjak i pionir uvođenja ultrazvuka, koji je danas nezamjenjiv u medicini, svjedok je, kako ističe, nekoliko pozitivnih pomaka koji bi mogli pomoći u odgovoru na vječno pitanje kako od Bosne napraviti jaku naučnu sredinu.

- Bogatstvo BiH su vode i šume, ali su njeno najveće bogatstvo ljudi. Toliko puta je svijetu pokazano da ljudi rođeni u ovom našem podneblju, nose neiscrpan biološki miraz, koji se, na nesreću, sve češće očituje kad su izvan domovine - navodi on.

Ističe kako u BiH svjedoči značajnim pomacima koji ovu zemlju mogu svrstati u “društvo znanja”, u koje čitav svijet ulazi velikom brzinom.

- Izvrstan primjer za to je nedavno proglašenje Međunarodnog univerziteta iz Sarajeva (SSST) među 600 najboljih sveučilišta na svijetu - kaže dr. Kurjak, koji nam otkriva i da je pristao na ponudu da bude voditelj doktorskih studija na engleskom jeziku na ovom fakultetu.

Njegov tim, inače, može se pohvaliti sa 425 magistara, a značajan dio te populacije želi nastaviti obrazovanje na novootvorenom doktorskom studiju u Sarajevu.

- U svega dva do tri mjeseca raspisali smo natječaj za doktorske kandidate i već u prvom pokušaju dobili deset studenata sa magisterijem, najviše iz bogatih zemalja Zaljeva (Abu Dabi, Katar, Dubai…). Ovim smo pokazali da mala i po ekonomskim standardima siromašna Bosna može prodati znanje najbogatijim zemljama svijeta, kao što su Katar i Abu Dabi. Jer, nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati – potcrtava dr. Kurjak.

 Akcija BANU-a

Upozorava da mladi, kao najveće bogatstvo BiH, zaslužuju najbolje trenere kako bi najbolje spoznali i dokle sežu njihovi talenti.

- Niko u ovoj našoj zemlji ne vodi računa o najkvalitetnijim studentima na bosanskim sveučilištima, ne prati kuda odlaze. Jedinstveni pokušaj je nedavna akcija BANU-a da formiramo jedinicu za mlade znanstvenike. Za početak, uzeli smo 10 kandidata mlađih od 40 godina i s doktoratima i radovima. Odredit ćemo mentore od redovnih članova Akademije i valja se nadati da će to biti dobar početak i primjer da u ovoj zemlji makar neko vodi računa o najboljima. Jer, znanstvenik koji ne stvara novo, koji se opire novome, koji se vraća starome, nije znanstvenik. I političar koji se opire budućnosti, nije političar – poručuje dr. Kurjak. 

Posljednjih godina dom prof. dr. Asima Kurjaka je više-manje istočni svijet. Gostujući je profesor na sedam stranih univerziteta i počasni doktor nauka pet evropskih univerziteta. Član je ruske akademije nauka.  

 Moždanu paralizu moguće otkriti još u maternici

Doktor Kurjak otkrio je prije nekoliko godina novi test, koji je stroga međunarodna naučna zajednica u Osaki nazvala KANET (“Kurjak Antenatal Neurobehavioral Test”), a na nedavno održanom Trećem svjetskom kongresu o trodimenzionalnom ultrazvuku u Dubrovniku test je preporučen za najširu rutinsku primjenu.

- Tako ćemo se približiti otkrivanju moždane paralize u još nerođene djece, a ta neizlječiv bolest veliki je javnozdravstveni problem. Samo u Americi postoji više od milion takvih bolesnika, koji ostaju invalidi čitav život. Kako bez dijagnoze nema terapije, stvorili su se uvjeti da se razmišlja o liječenju takve djece još u maternici majke. Moj tim uveliko razmišlja i o takvoj formi liječenja, gdje bi se ulaskom u krvotok ploda tehnikom tzv. kordocenteze u krv fetusa ubrizgala jedna od tzv. neurotropnih tvari, koje stimuliraju rast i razvoj mozga, a da su pri tome neštetne. Znanost zna 21 neurotropnu supstancu, tehniku kordocenteze svakodnevno primjenjujemo i postavili smo hipotezu da bi to mogao biti obećavaju terapijski postupak, koji bi rano otkrivenu moždanu paralizu nerođenog čeda liječio još u maternici majke – kaže dr. Kurjak.

Tagovi

Asim Kurjak BiH

Oglasi

Komentari

NA VRH