Tresla se gora, rodio se miš. Ovako bi se mogao ocijeniti efekt pojačanih aktivnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje je kao glavnu temu najavljivalo “sveukupnu situaciju u našoj zemlji”, sa posebnim fokusom na neformiranje vlasti.  

Dijagnoza i lijek 

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) i PIC detektirali su i konstatirali probleme u ovoj zemlji, od neformiranja vlasti do tenzija koje podižu najave osnivanja rezervnih sastava policije, migrantske krize, potrebe reforme pravosuđa...

Dijagnoza postoji, ali lijek za bolesti ovog društva, od koje bolove najviše trpe građani, niko ne nudi.

Nakon sjednice PIC-a, nema ni nagovještaja da bi neko od političara mogao biti sankcioniran za evidentni nerad ili za skoro svakodnevno verbalno udaranje na integritet i suverenitet BiH.

Uprkos tome što je i nedavno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) dobio podršku za korištenje bonskih ovlasti, Incko ih, očigledno, ne namjerava koristiti. Za sada se njegov mandat svodi na preporuke i molbe političarima da rade svoj posao.

Važni igrači

Politički analitičari i intelektualci u BiH smatraju da će tako ostati i ubuduće. Žarko Papić, profesor i politički analitičar, smatra da “nije sve do visokog predstavnika”.

- Mislim da je mnogo toga u nekoj vrsti konsenzusa članica PIC-a ili, u najširem smislu riječi, važnih igrača u takozvanoj međunarodnoj zajednici. S druge strane, mislim da je i dobro da oni sad ne idu na način kako je Ešdaun išao, direktno, grubo i vrlo konkretno, jer mislim da je ta vrsta aktivnosti međunarodne zajednice BiH na neki način zatvorila vrata nekim mogućim unutrašnjim rješenjima. Smatram da bi, kako za BiH, tako i za čitav region, bilo važnije da međunarodna zajednica ubrza integracije čitavog ovog područja u EU - kaže Papić.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, ocjenjuje da će visoki predstavnik primijeniti bonske ovlasti tek u slučaju, kako kaže, drastičnog kršenja Dejtonskog sporazuma.

- Ili u slučaju aktivnosti koje pozivaju na urušavanje ili blokadu kompletnog sistema. Jedino će tada, mislim, reagirati, jer mu je, očigledno, data naredba da ne intervenira bez obzira na stavove pojedinih zemalja da treba koristiti bonske ovlasti. Političari su svjesni da neće biti sankcionirani i zato rade šta hoće - ocjenjuje Hadžović.

Nacionalne politike

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, smatra da ni visoki predstavnik, a ni ostatak međunarodne zajednice, “ne mogu i neće” poduzimati ništa zbog aktuelne situacije u našoj zemlji.

- Ne može niko umjesto nas da postigne neki rezultat ako sami ne želimo urediti naš život i zemlju. Najveći problem je što su politike još nacionalne i što je Ustav napravio takve odnose da takve politike dolaze u prvi plan kao odlučujuće. Smatram da visoki predstavnik nema ni moć ni autoritet da nešto promijeni. Iluzorno bi bilo vjerovati u to - zaključuje Šolaja.