Odlukama Ustavnog suda BiH iz 2013. i 2014. Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama, koji je, inače, na nivou BiH donesen još 2005. godine, proglašen je neustavnim.  

Najviša pravosudna instanca u našoj zemlji potvrdila je da Zakon diskriminira sudije, tužioce i drugo stručno osoblje Suda i Tužilaštva BiH u odnosu na druge zaposlene u institucijama BiH, koji uz plaće primaju i naknade za troškove prijevoza, toplog obroka, odvojenog života i smještaja u toku rada.

Tužbama moraju rješavati svoja statusna pitanja

Konkretno, ovim zakonom nije bilo propisano pravo sudija, tužilaca i drugog stručnog osoblja u Sudu i Tužilaštvu BiH na te naknade. Ustavni sud naložio je Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama, ali to se ni do danas nije desilo.

Da bi ostvarili isti položaj kao i drugi uposlenici institucija države, sudije, tužioci i drugo stručno osoblje u bh. pravosuđu počeli su od 2016. godine sudskim putem tražiti svoja prava iz radnog odnosa.

Od tada do danas, iz budžeta BiH isplaćeno je više od tri miliona maraka na ime naknada, čime je država dovedena u još jedan apsurdan položaj.

Nezabilježen je slučaj da predstavnici pravosuđa, kao jednog od stubova vlasti, moraju tužbama rješavati svoja statusna pitanja, a da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama još nije usklađen s Ustavom BiH.

- Prema odredbama Krivičnog zakona BiH, neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH trebalo bi povlačiti krivičnu odgovornost. U ovom slučaju, odgovorna je Parlamentarna skupština BiH, koja nije uskladila Zakon s odlukom Ustavnog suda - izjavio je za naš list Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH.

Inače,  Vijeće ministara predlagalo je nekoliko puta izmjene Zakona, ali su one odbijane u Parlamentu BiH. 

Dogovorom smanjili troškove i kamate

A kako to u praksi izgleda, pojasnio nam je Mlađen Mandić, državni pravobranilac. 

- Zamisao Zakona iz 2005. godine bila je da sudije i tužioci imaju plaće koje uključuju i topli obrok i ostale naknade prijevoza, smještaja, kao što je to slučaj s takvim zakonima na Zapadu. No, u Zakonu iz 2005. to nije definirano kao posebne naknade i predstavnici pravosudnih institucija zatražili su da im se one posebno isplaćuju. Kako odluka Ustavnog suda nije ispoštovana, krenule su tužbe, a da bi bilo jednostavnije i da bismo smanjili sudske troškove za odlaske na ročišta, isplate kamata, zatražili smo mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH, koje je donijelo rješenje da se postižu vansudske nagodbe – kaže Mandić.

Tako Pravobranilaštvo na svaki zahtjev koji stigne iz Suda i Tužilaštva, daje pozitivno mišljenje te zaposlenika koji traži svoja prava, uputi na vansudsko poravnanje.  

- Nakon što donesemo rješenja o isplati, svakom uposleniku iz bh. pravosuđa koji je podnio zahtjev, a uglavnom svaka dva mjeseca, uplaćuje se novac za naknade na njihove pojedinačne račune – pojašnjava Mandić. 

Kako provesti odluke

- Parlamentarna skupština BiH, i pored više pokušaja, nije izvršila izmjene Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH. Stav Ministarstva finansija i trezora BiH je da, u konkretnom slučaju, treba postupiti prema odlukama Ustavnog suda BiH - rečeno nam je u Ministarstvu finansija BiH, koje izvršava rješenja Pravobranilaštva. 

Izvještaj Pravobranilaštva BiH o isplatama po godinama

2018. godina - za 50 usvojenih tužbenih zahtjeva isplaćeno 1.067.229 KM

2017. godina – za 29 usvojenih tužbenih zahtjeva isplaćeno 1.934.920 KM

2016. godina - za 5 usvojenih tužbenih zahtjeva isplaćeno 191.009 KM