Na današnji dan 1492. godine Kristifor Kolumbo je isplovio iz Lisabona ka Indiji prema zapadu. Otkrio je Bahame, Amerika 10. oktobra 1492.
1717. - Imotski oslobođen od turske vlasti.
1802. - Napoleon Bonaparta proglašen je „doživotnim konzulom“ Francuske, što mu je dalo pravo da imenuje naslednika.
1830. - Šarl X Burbonski, francuski kralj, abdicirao je pod pritiskom Julske revolucije u Parizu. Julska revolucija je izbila zbog kraljeve odluke o ukidanju slobode štampe, raspuštanju parlamenta i promeni izbornog zakona.
1858. - Britanski parlament usvojio je zakon (India Bill) kojim je indijska vlada stavljena pod upravu britanske krune.
1870. - London otvorio prvu podzemnu željeznicu na svijetu.
1880. - U Sarajevu počela s radom "Tvornica duhana Sarajevo".
1887. - Završen šahovski turnir „Frankfurt 1887.“ pobedom Džordža Henrija Mekenzija.
1903. - U Makedoniji je počeo Ilindenski ustanak za oslobođenje od Otomanskog Imperija tokom kojeg je stvorena Kruševska republika. Republika se održala samo 11 dana, a ustanak je u krvi ugušen.
1920. - Završio je Valonski rat, sukob talijanskih okupacijskih vlasti i Albanije.
1928. - Italija je potpisala 20-godišnji ugovor o prijateljstvu sa Etiopijom.
1934. - Posle smrti nemačkog predsednika Paul von Hindenburga, Hitler je sebe proglasio firerom (vođa) i preuzeo apsolutnu vlast.
1935. - Velika Britanija je donela zakon prema kojem je reformisan sistem upravljanja u Indiji, odvojeni su Burma i Aden od Indije, garantovana veća lokalna samouprava u provincijama i formirano centralno zakonodavstvo u Nju Delhiju.
1945. - Završena je Potsdamska konferencija na kojoj su sovjetski vođa Staljin, predsednik SAD Truman i premijer Velike Britanije Atli postigli dogovor o demilitarizaciji i denacifikaciji Njemačke i njenoj podjeli na okupacione zone poslije Drugog svetskog rata.
1960. - Tina Tarner (Turner) debitira s pjesmom "A Fool In Love", koju snima zajedno s partnerom Ikeom (ne zna se jesu li bili službene vjenčani u to doba).
1970. - Britanski vojnici su u Sjevernoj Irskoj prvi put upotrebili gumene metke radi smirivanja nereda.
1980. - U eksploziji na željezničkoj stanici u Bolonji poginulo je 85 i ranjeno više od 200 ljudi. To je bio najteži teroristički napad u Evropi poslije Drugog svjetskog rata i izazvao je talas masovnih protesta širom Italije.
1990. - Iračka vojska je napala Kuvajt i okupirala ga za jedan dan. Ovaj događaj je bio povod za ostvarenje aspiracija SAD, korz Zalivski rat, o stacioniranju velikog broja vojnika na Bliskom istoku zarad očuvanja dominacije nad proizvodnjom i distribucijom nafte.
1997. - Vođa najjače liberijske gerilske frakcije Čarls Tejlor (Charles Taylor) proglašen je predsednikom Liberije, čime je posle sedmogodišnjeg građanskog rata okončana borba za vlast u zemlji.
1999. - U sudaru dva voza u istočnoj Indiji poginulo je 285, a ranjeno oko 300 ljudi.
2001. – Zločinac Radislav Krstić osuđen je u Hagu na 46 godina zatvora zbog genocida nad Bošnjacima muslimanima u Srebrenici 1995. godine, najvećeg zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, kojeg su počinili pripdnici Vojske i policije RS.
2. avgusta:
1696. - Rođen Mahmud I, sultan Osmanlijskog carstva.
1920. - Rođena Marija Bursać, prva žena narodni heroj Jugoslavije.
1924. - Rođen Džejms Boldvin (James Baldwin), američki pisac.
1932. - Rođen Piter Šejmus O’Tul (Peter Seamus O’Toole), irski glumac.
1942. - Rođena Izabela Aljende Ljona (Isabel Allende Llona), čileanska književnica.
1967. - Rođen Gordan Jandroković, hrvatski političar.
1977. - Rođen Edvard Volter Ferlong (Edward Walter Furlong), američki glumac.
Na današnji dan:
1589. - Umro Henrik III, francuski i poljski kralj.
1667. - Umro Frančesko Boromini (Francesco Borromini), talijanski arhitekt i kipar.
1788. - Umro Tomas Genzboro (Thomas Gainsborough), poznati engleski portretista i pejsažista.
1921. - Umro Enriko Karuso (Enrico Caruso), talijanski pjevač.
1922. - Umro Aleksander Grejam Bel (Alexander Graham Bell), britansko-američki izumitelj.
1923. - Umro Varen Harding (Warren), američki političar i predsjednik.
1934. - Umro Paul von Hindenburg, njemački general i predsjednik.