BORBA S VJETRENJAČAMA Hercegovina kao stvorena za obnovljive izvore energije

Puhni, vjetre, malo sa Neretve

Nikako da se ukrcamo u voz kojim idu zemlje u Evropi i svijetu

M. Smajkić
18.08.2019 21:08

Na području HNK tehnički potencijal za korištenje energije vjetra je oko 500 megavata

Foto: Ilustracija

Hercegovačko sunce, vjetar i bogatstvo vode. Ne, nije riječ o turističkim potencijalima, već onima kao stvorenim za obnovljive izvore energije, čiji je veliki dio, nažalost, još neiskorišten.

I dok je u posljednje vrijeme prisutan trend izgradnje fotosolarnih objekata, kojima se iskorištavaju veliki potencijali sunčevog zračenja, s druge strane sa snagom vjetra nikako da se ukrcamo u voz kojim idu zemlje u Evropi i svijetu.

EPBiH dobio koncesiju na 30 godina

Prema dostupnim podacima, samo na području Hercegovačko-neretvanskog kantona ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra procjenjuje se na oko 500 megavata. Također, identificiran je značajan broj lokacija na području koje po svojim karakteristikama imaju veliki potencijal vjetra od Konjica do Ravnog.  

- Najbolji vjetropotencijali su na sjevernom dijelu podveleškog platoa, Poljica Merdžan glava, Sveta gora, a osim toga, tu su i druge lokacije u blizini, poput Pločna, kao i u okolini Nevesinja, Grebak i Morine, te oko Stoca Hrgud. Sve su te lokacije ispitane i Podveležje definitivno ima puno bolje vjetropotencijale od drugih područja - kaže nam prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“, koji se kao stručnjak više od deceniju bavi tom oblašću. 

Upravo na području podveleškog platoa „Elektroprivreda BiH“ (EPBiH) gradi „Vjetropark Podveležje“ u koji će preko KfW banke uložiti 162 miliona KM. O ovom projektu, hvaljenom i osporavanom, skoro deceniju se uprazno pričalo, a onda je početkom 2017. godine nova Uprava EPBiH potpisala ugovore s čelnicima Grada Mostara i HNK i otpočela realizaciju.

Elektroprivreda BiH je za VE Podveležje, podsjetimo, dobila koncesiju na 30 godina. Instalirana snaga VE Podveležje je 48 megavata, a očekivana proizvodnja električne energije na godišnjem nivou je 120 gigavata.

Iako se nakon potpisivanja ugovora iznosilo da će VE Podveležje sa svojih 15 vjetroagregata početi davati električnu energiju 2018. godine, cijela priča se, ipak, otegnula.

- EPBiH je ušla u SEEWIND projekt finansiran od Evropske zajednice još 2010. godine. Druga je, evo, polovina 2019. i moramo priznati da ta priča dugo traje - kaže prof. Zlomušica.

Čeka se upotrebna dozvola

Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije EPBiH, ne misli tako. Nema većih kašnjenja, kaže on, u odnosu na dinamički plan. Trenutno je, govori nam, završen projekt izgradnje pristupnih puteva i montažnih platoa. 

- U toku je ishodovanje upotrebne dozvole za taj dio posla, kao i realizacija ugovora za izgradnju trafostanice. Taj posao bi trebao biti završen do oktobra ove godine, jer zgrada trafostanice je u poodmakloj fazi. Nakon toga ostaje montaža i isporuka vjetroagregata. EPBiH je potpisala ugovor sa „Siemensom“ o isporuci i realizaciji tog ugovora i očekujemo početkom naredne godine da počne montaža prvih vjetroagregata na platou Podveležja - priča nam Salkić.

„Elektroprijenos BiH“ će, dodaje, uraditi priključni vod na dalekovod Mostar - Nevesinje.

- Računamo da će s proljećem naredne godine i u onom momentu kada budemo montirali vjetroagregate trafostanica biti spojena na dalekovod i da ćemo moći isporučivati energiju u mrežu. Stoga, očekivanja su da će najkasnije početkom 2020. godine ugovor u potpunosti biti realiziran - ističe Salkić.

  • Gradilište VE Podveležje početkom prošle godine
    Gradilište VE Podveležje početkom prošle godine Foto: (Arhiv Avaza)

Pitat će nas EU

- Šanse su nam veoma dobre i mi, naprosto, moramo u tom pravcu ići. Pitanje obnovljivih izvora energije je jedan od uvjeta priključenja BiH Evropskoj uniji. To će nam pitanje biti postavljeno i, s obzirom na termoenergetske objekte koji su u nekakvoj krajnjoj fazi eksploatacije, kao i odnos EU prema tome, moramo se fokusirati na obnovljive izvore energije, na vjetroenergju, jer imamo potencijal - poručuje prof. Zlomušica.

Puževi koraci

Uz VE Podveležje, EPBiH radi na realizaciji dva nova projekta, Bitovnja kod Konjica i na Vlašiću.

Prva vjetroelektrana koju je BiH dobila je VE Mesihovina na području Tomislavgrada, koju je izgradila EPHZHB. U planu su i brojne druge vjetroelektrane u cijeloj BiH, ali realizacija tih projekata ide puževim korakom.

Komentari

NA VRH