NA DANAŠNJI DAN

U najgorem masovnom ubistvu u historiji Kanade ubica usmrtio 14 studentica

Godine 1916. njemačke trupe u Prvom svjetskom ratu ušle u rumunsku prijestonicu Bukurešt

Zločin se dogodio 1989. godine. Arhiv

Piše: Avaz.ba

6.12.2019

Na današnji dan obilježava se Dan nezavisnosti u Finskoj. Na isti datum je Dan pomoraca, kao i Dan oružanih snaga Ukrajine.

Na današnji dan:

1240. - Konjica na čelu s Batu-kanom, unukom mongolskog vladara Džingis-kana, zauzela je Kijev, potpuno ga razorila i pokorila južnu rusku kneževinu. Prije toga osvojili su carstvo Volga-Bugari, kneževine Rjasan, Moskva i Vladimir.

1492. - Kristofer Kolumbo otkrio otok Hispanjola, sada podijeljen između Haitija i Dominikanske Republike.

1507. - Njemački kartograf Martin Valdzemiler objavio prvu geografsku kartu novog kontinenta, kojem je dao naziv Amerika, prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespućija (Vespucci).

1768. - Izašlo je prvo izdanje enciklopedije "Britanika".

1865. - Robovlasništvo u SAD je zvanično ukinuto kada je ratificiran 13. amandman na Ustav SAD.

1877. - Američki pronalazač Tomas Edison (Thomas) u Vest Orindžu u Nju Džersiju demonstrirao prvi zvučni snimak, pjesmu „Mary Had a Little Lamb“.

1907. - U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD poginuo 361 rudar u rudniku uglja „Monona“ u Virdžiniji.

1916. - Njemačke trupe u Prvom svjetskom ratu ušle u rumunsku prijestonicu Bukurešt.

1917. - U sudaru francuskog broda „Mon Blan“ natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom „Imo“, u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo više od 1.500 ljudi, oko 8.000 povrijeđeno i veliki dio grada razoren.

1921. - Velika Britanija potpisala mirovni sporazum s Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država, kao članica Britanskog komonvelta.

1938. - Francuska i Njemačka potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nijemci poništili u Drugom svjetskom ratu.

1947. - Na Floridi je osnovan Nacionalni park ''Everglades''. Ovaj nacionalni park proteže se od jezera Okičobi na sjeveru, pa sve do krajnjeg juga ove američke savezne države.

1961. - U kongoanskoj provinciji Katanga izbile teške borbe snaga Ujedinjenih naroda i Katange.

1969. - Održan Altamontski besplatni koncert, masovni, ali nasiljem i incidentima obilježen rok koncert u organizaciji ''The Rolling Stonesa''.

1970. - Poljski lider Vladislav Gomulka i njemački kancelar Vili Brant (Willy Brandt) u Varšavi potpisali sporazum o normalizaciji poljsko-njemačkih odnosa. Brant tom prilikom na koljenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama njemačkog nacizma.

1971. - Indija priznala Bangladeš, bivši Istočni Pakistan, a Pakistan uzvratio prekidom diplomatskih odnosa s Indijom.

1978. - Španci na referendumu izglasali nov ustav, prema kojem je Španija definirana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

1989. - U najgorem masovnom ubistvu u historiji Kanade ubica usmrtio 14 studentica i ranio još 13 osoba na Univerzitetu u Montrealu i potom se ubio.

1992. - Hindu ekstremisti uništili džamiju u Ajođi na sjeveru Indije, koju su, kako se vjeruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem vijeku na zgarištu velikog hindu hrama. U jednomjesečnim sukobima hindusa i muslimana poginulo oko 2.000 ljudi.

1997. - Ruski transportni avion Antonov-124, koji je nosio dva borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo 85 ljudi.

1999. - Sud Ujedinjenih naroda za ratne zločine u Ruandi osudio na doživotni zatvor Džordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.

2000. - U Pragu je, uz sve počasti i medalje, pokopan Emil Zátopek, češki atletičar, dobitnik olimpijskog zlata čak četiri puta.

2013. - Objavljen drugi dio preliminarnih rezultata po općinama i naseljima popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. u kojima su izneseni podaci o broju stanovnika po naseljima, broju domaćinstava i broju popisanih stanova u svim općinama Bosne i Hercegovine.

6. decembar:

1823. - Rođen Maks Miler (Max Müller), njemački filolog, orijentalista.

1827. - Rođen Janko Nikola Grahor, hrvatski graditelj, projektant, društveni djelatnik.

1841. - Rođen Frederik Bazij (Frédéric Bazille), francuski slikar.

1848. - Rođen Johan Palisa (Johann), austrijski astronom.

1883. - Rođen Halil Džubran, libanonski i američki pjesnik.

1890. - Rođen Aleksandar M. Leko, srpski hemičar.

1919. - Rođen Nikola Demonja, partizanski komandant.

1932. - Rođena Nasiha Kapidžić-Hadžić, bosanskohercegovačka pjesnikinja, prozna spisateljica i urednica.

1942. - Rođen Peter Handke, austrijski književnik i prevodilac.

1949. - Rođen Vlado Pravdić, jugoslavenski i srpski muzičar koji je najpoznatiji po svom radu u ''Bijelom dugmetu''.

1958. - Rođen Sead Seyo Čizmić, bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe ''Zvono''.

1969. - Rođen Slaviša Stojanović, slovenski fudbaler i trener.

1978. - Rođen Petar Božić, kapiten KK Partizan.

1979. - Rođen Tim Kejhil (Tim Cahill), australski fudbaler.

1979. - Rođen Fransisko Jeste, španski fudbaler.

1981. - Rođen Federiko Balzareti (Federico Balzaretti), italijanski fudbalski reprezentativac.

1982. - Rođen Alberto Kontador (Contador), španski profesionalni biciklista.

1985. - Rođena Dulse Marija Espinosa Savinjon (Dulce María Saviñón), meksička glumica, pjevačica i kompozitorka.

1990. - Rođena Tamira Pašek (Paszek), austrijska teniserka.

Na današnji dan:

1889. - Umro Džeferson Dejvis (Jefferson Davis), američki političar, vođa Konfederacije u Američkom građanskom ratu.

1892. - Umro Verner fon Simens (Werner von Siemens), njemački elektrotehničar i izumitelj.

1981. - Umro Stjepan Gunjača, hrvatski arheolog.

1988. - Umro Roj Orbison (Roy Kelton Orbison), jedna od najvećih zvijezda američke pop i kantri-muzike.

1989. - Umro Ćamil Sijarić, bosanski književnik.

1997. - Umro Petar Lupa (Petros Lupas), srpski filmski glumac, grčkog porijekla.

2000. - Umro Svetozar Vukmanović Tempo, revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.