U Jelisejskoj palati u Parizu, na današnji dan prije 24 godine, svečano je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.
Potpisivanju ovog sporazuma prethodila je konferencija koja je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH .
Sporazum su potpisali tadašnji predsjednici Republike BiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman poslije trosedmičnih pregovora.
Prema ovom sporazumu, nakon skoro četverogodišnje agresije na našu zemlju tokom koje ubijeno desetine hiljada nedužnih civila,a u odbrani zemlje također je poginulo nekoliko hiljada boraca, BiH je podijeljena na entitete Federaciju BiH kojoj je pripalo 51, te RS kojoj je pripalo 49 posto teritorija, te je formiran Distrikt Brčko kao posebna teritorijalna jedinica.
- Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut - izjavio je tada rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH.
Bil Klinton (Bill Clinton), tadašnji predsjednik SAD, istakao je da je plan sačuvati BiH kao jedinstvenu državu, unutar međunarodno priznatih granica.
- Sada SAD zajedno sa saveznicima mora činiti ovaj mir stvarnim i trajnim. To je naš interes i interesi svih zemalja širom svijeta su na kocki - rekao je tada Klinton.
Bivši ruski premijer Viktor Černomirdin rekao je da je to historijski čin koji donosi mir u BiH .
Potpisivanju Sporazuma prisustvovali su i tadašnji glavni posrednik SAD Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), tvorac Dejtonskog sporazuma i general Vesli Klark (Wesley Clark).
Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma je Ustav BiH . Premdasvi oni koji su nedobronamjerni prema BiH često ističu da je BiH nastala u Dejtonu, što je apsolutno netačno, kontinuitet države Bosne i Hercegovine potvrđuje i Član 1. Ustava potvrđenog u Dejtonu,a u kojem se navodi:
-Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržatičlanstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama- navedeno je u čanu 1. Ustava BiH
Dejtonskim sporazumom koji jeste zaustavio dalju agresiju i razaranje BiH sada već davne 1995. godine nisu zadovoljni uglavnom u FBiH i do sada su propali brojni pokušaji da se ovaj sporazum koji je nazvan i "luđačkom košuljom" navučenom na našu zemlju izmijeni, jer za to nema konsenzusa s RS. Za ovaj sporazum se često kaže da je papir koji je zaustavio rat, ali je donio nepravedan mir.
Jedna od neistina koja se godinama ponavlja u javnom prostoru Srbije i Hrvatske,a dijelom i u BiH jeste i da su Srbija i Hrvatska garanti Dejtonskog sporazuma. To nije tačno i te dvije zemlje su uz BiH potpisnice sporazuma i u istoj su obavezi njegove provedbe.
