REAKCIJE

Načelnik Stoca Stjepan Bošković bi najradije ponovo rušio stolačke džamije

Ovo je kampanja koja traje dva stoljeća, kampanja za uspostavu paradržave Herceg-Bosne u njenom punom kapacitetu

Stari grad u Stocu: Naloženo uklanjanje kamenog križa. M. Smajkić

Piše: M. Sm. / Avaz.ba

17.2.2020

Nakon što se načelnik Stoca, Stjepan Bošković proglasio nenadležnim, kako je to objavljeno, u vezi rješenja federalnih građevinskih inspektora kojim mu je naloženo uklanjanje kamenog križa i 14 betonskih blokova, odnosno, postamenata na lokalitetu Starog grada, nacionalnog spomenika BiH i koji se obrušio na Islamsku zajednicu uz optužbu „da je nakon rata izgradila više objekata bez ikakvih dozvola“, danas su se oglasili iz Pokreta za Stolac.

Podsjetimo, građani Stoca, okupljeni u ovaj Pokret nedavno su pokrenuli peticiju zbog ugroženosti Starog grada, a nakon odluke općinskih vlasti da tamošnjem Župnom uredu prodaju šest lokacija za izgradnju križnog puta koji vodi do vrha ovog nacionalnog spomenika BiH.


Trn u oku

Iz Pokreta su, u saopćenju za javnost naveli „kako Bošković u izjavi za medije navodi da općina Stolac nije nadležna za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine, dok isti za 320 KM prodaje dijelove nacionanlog spomenika Župi sv. Ilije Stolac, kako bi krenuo sa gradnjom križnog puta i zauvijek obilježio prostor Herceg-Bosne“.

- Poseban trn u oku mu je Islamska zajednica, bolje reći džamije koje su se našle na meti 1993., a izgleda i 2020 godine. Nakon što su zločinci u ratu uništili sve objekte koji su pripadali muslimanima Stoca, poslijeratna (HDZ) vlast Stoca nikad nije izdala dozvole za obnovu džamija. Lokalna vlasta Stoca je opstruirala izdavanje dozvola za obnovu svih islamskih sakralnih objekata, pa su obnavljani sa dozvolom federalnih nivoa vlasti, kao objekti od kulturnog i historijskog značaja ili su bili na listi čekanja za kulturno- historijsko naslijeđe- iznijeli su iz Pokreta.


Stari grad u Stocu: Naloženo uklanjanje kamenog križa. M. Smajkić

Naglasili su da „izgradnjom križnog puta u izbornoj godini tenzije dovodi do usijanja krenuvši putem Dodika i ostale bratije kojima je jedina želja raspad Bosne i Hercegovine“.  

- Ovo nije predizborna kampanja Bošnjaka, kako navodi Bošković, ovo je kampanja koja traje dva vijeka, kampanja za uspostavu paradržave Herceg – Bosne u njenom punom kapacitetu. Zbog toga država BiH kao neprikosnoveni vlasnik svog nacionalnog blaga mora biti odlučna u zaštiti svojih nacionalnih spomenika. Boškovićevi medijski istupi su poklič na sukobe u Stocu i isti su takvi doveli 1993.godine do potpunog etničkog čišćenja Bošnjaka Stoca i urbicida u kojem su sa zemljom sravnjene sve stolačke džamije i objekti koji su značili višestoljetno prisustvo Islama i muslimana u ovom gradu-kazali su iz Pokreta.



Ostati i opstati

Podsjetili su na to da je „Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu presudio Boškovićevim čelnicima i inspiratorima na 111 godina robije okarakteriziravši rušilačke porive i progone, ubistva i zatočeništvo u koncentracionim logorima udruženim zločinačkim poduhvatom.“.

- Jasno dajemo do znanja Boškoviću i ostalim Boškovićima da ovo više nije 1993. godina i da je bošnjački narod Stoca odlučan u svojoj namjeri da ostane i opstane na ovim prostorima. Neka zaborave i Bošković i njegovi mentori da će im podmukla prevara proći i da će se stvoriti haos kojeg očito prizivaju kao što su to uradili prevarama i krađom na lokalnim izborima 2016.godine. Ne može biti legalno nešto što je nastavak zločinačke politike presuđenog UZP Herceg-Bosne kroz gradnju križnog puta, niti se ilegalnim može smatrati obnova i zaštita muslimanskih vjerskih objekata koji su minirani i sravnjeni do temelja u zločinačkom projektu Herceg-Bosne. Kako su ponovo izgrađeni i ostavljeni na zaštitu i čuvanje Bošnjacima muslimanima tako će biti i štićeni, jer se u Stocu nikada više neće ponoviti 1993.godina. Znaju to dobro i Bošković i njegovi mentori koji se u 21.stoljeću služe križarsko-inkvizitorskim metodama nepojmljivim za modernu civilizaciju-zaključili su u Pokretu za Stolac.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.