Ustavni sud Bosne i Hercegovine donijet će 22. aprila odluke o tome da li se zabranama kretanja osobama mlađim od 18 i starijima od 65 godina usljed epidemije koronavirusa krše prava građana, rekao je predsjednik ovog suda Zlatko M. Knežević u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Sud na čijem je čelu Knežević, ima „nekoliko apelacija građana“, koji zahtijevaju odluku o mjerama ograničenja kretanja za osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina, koje su podnesene protiv odluka Federalnog štaba civilne zaštite, i o njima će odlučiti 22. aprila.
- Mi redovno pratimo situaciju, u toku smo svih naredbi, odluka, ukaza i, srećom, neke – koje su katastrofalne za ustavni poredak – donesu se pa se povuku vrlo brzo, poput zabrane međusobnih kontakata između općina i lokalnih zajednica. Ljudi su, na svu sreću, shvatili da to nema veze sa pameću - kazao je Knežević.
Ustavni sud nije značajno usporio svoj rad, već nastoji da prati situaciju, reagira pravovremeno i trenutno, kako je rekao Knežević, izvršava skoro 90 posto svojih aktivnosti.
Vlasti u BiH, prema ocjeni Kneževića, za sada postupaju “dosta odgovorno”, a uvedene mjere donesene su na zakonit način.
- Malo me brine što postoje dijelovi u BiH gdje parlamenti nisu direktno bili uključeni u to i smatram da je to problem, ali samim po sebi ne smatram to nezakonitim, već smatram to nepotrebnim propuštanjem da parlamenti o tome odluče. Republika Srpska je u parlamentu donijela zakon, o kvalitetu i posljedicama će se raspravljati poslije - kazao je Knežević.
Osvrćući se na uredbu sa snagom zakona kojom se kažnjava izazivanje panike i širenje lažnih vijesti u Republici Srpskoj – koju su kritizirale međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, kao što je "Civil Rights Defenders", i brojni aktivisti zbog mogućnosti zloupotreba u utišavanju kritičkih glasova, novinara i ograničenja slobode govora – Knežević je rekao da ne može dati ocjenu i da mora biti oprezan, “jer ne znam hoće li se ta uredba staviti na odlučivanje pred Ustavnim sudom”.
- Ono što mogu reći jeste da mora postojati profesionalno novinarstvo, pored mainstream medija i interneta. Profesionalno novinarstvo mora biti zaštićeno, ono je stub društva i daje korist i pomaže. Profesionalno novinarstvo mora biti zaštićeno - dodao je on.
Knežević je kazao da može da prihvati “bilo kakve mjere ograničenja”, ali jedino ako su zasnovane na preporuci medicinske struke.
- U tom slučaju, mogu da kažem da su logične i ako imaju vremenski rok ograničenja. Sve drugo je pretjerivanje. Ukoliko postoji medicinska indikacija koja zahtijeva izolaciju, zatvaranja određena, naselja, grupe kuća, pojedinca, i koji ima svoj rok trajanja, onda se može o tome razgovarati kao o nečemu što je bilo potrebno. Sve van toga je nešto što je pretjerivanje - rekao je on.
Ključno je, kako je naveo Knežević, da građani znaju koliko dugo će se produžavati ograničavanje njihovog prava.
- Neki vremenski period mora biti naveden. Makar se produžavao. Makar se donosila odluka da se produžava. Građanin mora znati u kom periodu je njegovo pravo ograničeno - kazao je on.
