INTERVJU

Bisera Turković: Neću dozvoliti da bilo ko omalovažava BiH!

Nemam se namjeru prepucavati preko medija

Turković: Nećemo dozvoliti da Hrvatska odlaže nuklearni otpad na granici BiH. Arhiv

Piše: Razgovarao Tarik Lazović

3.7.2020

Nećemo dozvoliti da Hrvatska odlaže nuklearni otpad na granici Bosne i Hercegovine, ali formiranje nekakve velike komisije koja će biti dodatni trošak za BiH nije način da to spriječimo. Moramo prvo podići nivo komunikacije sa susjedima. Neću nikada dozvoliti da Srbija ili Hrvatska ili bilo ko drugi omalovažava Bosnu i Hercegovinu, izjavila je u intervjuu za „Dnevni avaz“ Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH i dopredsjedavajuća Vijeća ministara BiH.  

Prema njenim riječima, optužbe koje su na njen račun upućene od različitih političkih aktera su samo dokaz da je djelovala u interesu BiH.  


Bez prepucavanja

Nalazite se pod stalnim kritikama, ne samo medija nego i Vaših saradnika na političkom nivou. Stječe se dojam da izbjegavate odgovarati na to. Zašto?

- Nemam se namjeru prepucavati preko medija. Ali javnost mora znati ko ovdje radi u interesu države, a ko ne. Trgovska gora je samo jedan od bilateralnih problema koje imamo s Hrvatskom, a vidite da se gotovo svakodnevno otvaraju i novi izazovi. Moramo ih rješavati uz međusobno poštivanje. Ministarstvo vanjskih poslova i bh. diplomatija su dugo bili zapušteni i sada moramo vraćati situaciju u kojoj se BiH mora poštovati kao država i unutar, ali i izvan naših granica. Proteklih sedmica sam imala više razgovora s partnerima, ministrima država Evropske unije, s evropskim komesarima, s našim prijateljima iz svijeta i rezultat tih aktivnosti će biti vidljiv. To je mnogo važnije od ovog dnevnopolitičkog prepucavanja.

Zbog čega ste skinuli s dnevnog reda Vijeća ministara BiH sve one tačke o kojima se govori? Je li tu riječ o nekakvoj blokadi s bošnjačke strane?

- Naprotiv. Ali Vijeće ministara mora djelovati u skladu sa zakonom i političkim dogovorom. Moramo osigurati funkcionalnost institucija, imenovati odgovorne osobe u državne agencije, ali ne može se stalno ići na štetu Bošnjaka. Od nas se konstantno očekuje da pravimo ustupke, jer ostalim partnerima odgovara da stvari ne idu u pravom smjeru. Država mora djelovati, građani moraju osjetiti naš rad i aktivnost, ali nećemo nigdje stići ultimatumima.

U kontaktu smo sa zvaničnim Beogradom na državnom nivou. Arhiv

U čemu je zapravo problem, šta Bošnjaci traže od pozicija, a šta to Dodik i Čović ne daju?

- Ne bih govorila na taj način. Imenovani će biti stručni i kompetentni, uz uvažavanje principa pravedne nacionalne raspodjele. Neke stvari moraju ići u paketu. Jer mi ovdje imamo posla s politikama koje stalno koriste političke alate, kao što su opstrukcije, blokade, a bježe od konstruktivnog djelovanja, jer svaki napredak BiH doživljavaju kao svoj neuspjeh. Žao mi je zbog toga i voljela bih kada bismo svi u BiH bili svjesni da nam bolje može biti samo zajedno.

Zašto je BiH ostala na listi država čiji državljani ne mogu u Evropsku uniju od 1. jula, za razliku od Srbije, gdje je, vidimo, situacija ista, ako ne i gora, što se tiče koronavirusa? 

- Radi se o preporuci Evropskog vijeća državama Unije. Vidite da one različito tome pristupaju, Njemačka nije dozvolila ni građanima Srbije putovanje. Važno je da je Hrvatska revidirala svoje ranije stavove i tu smo morali i odmah smo reagirali. Preporuka Evropskog vijeća će se revidirati svake dvije sedmice i, uvjerena sam, ako se epidemiološka situacija bude popravljala, da će i to biti riješeno u najkraćem roku. Naravno, mi smo poduzeli određene aktivnosti da se u Briselu tačno predstavi situacija u našoj zemlji. Radi se o pandemiji bez presedana i svaka država, kao i BiH, štiti svoje građane na način koji smatra najboljim.

BiH nije dozvolila ulazak građanima EU, je li to možda razlog da ne budemo na listi?

- Ne, ne mislim da je tako. Odluke o mjerama BiH u vezi s epidemiološkom situacijom se donose na preporuku stručnjaka i mi smatramo da se toga i trebamo držati.

Šta je sa situacijom u Sandžaku? BiH je ponudila pomoć, odnosno, samo neke institucije, ali je to Srbija odbila. Zašto?

- U kontaktu smo sa zvaničnim Beogradom na državnom nivou. Oni su za sada rekli da im međudržavna pomoć nije potrebna te da Srbija ima kapacitete da reagira. Mi to moramo uvažiti. Ali na nivou nevladinih institucija, BiH je već poslala dio pomoći i to je na određeni način poruka građanima tog dijela Srbije da smo uz njih u ovom teškom vremenu. Iskreno se nadamo da će se situacija popraviti i posljednje informacije govore da je tako.

Ministrice, uprkos koroni, migrantska kriza u BiH ne jenjava. Ali država nema strategiju niti operativni plan kako se odnositi prema tom problemu. Sve više je incidenata, ali nije u tome samo problem, na globalnom nivou postoji opasnost da BiH postane žarište. Šta rade institucije u tom pogledu?

- Radi se o vrlo kompleksnom pitanju koje ima i sigurnosni, politički i humanitarni aspekt. Očekujem da ćemo po imenovanju novog ministra sigurnosti BiH doći do zajedničke strategije neke vrste kriznog menadžmenta u tom pogledu. Nisam pobornik nikakve panike, ali institucije moraju raditi svoj posao, a tu mislim na Graničnu policiju, Službu za strance, ali i sve ostale agencije za provođenje zakona. Njih, naravno, treba osnažiti.

Izdavanje viza

Afera s izdavanjem lažnih viza Pakistancima odjeknula je ne samo u BiH. Kako to komentirate?

- Neka institucije rade svoj posao. Nemam namjeru ja provoditi bilo kakve istrage, to je posao drugih institucija. Interes države mora biti na prvom mjestu. Tako sam radila proteklih decenija, tako radim i danas.

Probosanske političke snage su često bivale kritizirane jer nemaju snage lobirati za BiH van granica, posebno u Vašingtonu, Berlinu, Parizu, Briselu, pa BiH ima loš imidž. Slažete li se s time?

- BiH ima veliki ugled u svijetu cijeneći njenu historiju i to je neosporno. Ali na tome ugledu treba raditi i dalje. S našim prijateljima iz svih tih prijestonica koje ste spomenuli smo u stalnoj vezi. Vidjeli ste na pitanju Mostara da imamo podršku u reformama, tako će biti i ubuduće. Vjerujem, i snažnije. Osvježavamo našu diplomatsku mrežu novim kadrovima i rastu očekivanja.

NATO je prioritet

Srbija najavljuje mogućnost članstva u EU 2026. godine. Ima li negdje BiH u toj priči? 

- EU ne postavlja vremenske rokove, napredak prema EU ide na osnovu ispunjavanja kriterija. Radimo predano na ispunjavanju svih reformskih ciljeva i ostvarujemo napredak. Naravno da bismo htjeli da stvari idu brže, ali važno je da ima pomaka. Slična je stvar s NATO-om, što je za nas prioritet.

Ispoštovane procedure

Šta je s podjelom humanitarne pomoći, zbog čega smo došli u situaciju da sedmicama čeka na aerodromu i nije podijeljena onima koji je trebaju?

- Na tragu smo rješavanja tog pitanja. Postoje oni koji kod nas od svega žele napraviti neku političku priču ili skandal. Ali država ima procedure i treba ih ispoštovati, jednako kao što moramo ispoštovati i one koji nam pomažu onda kada nam je pomoć potrebna.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.