Ove sedmice dok se sjećamo žrtava srebreničkog genocida, u solidarnosti s preživjelima, ponavljamo svoju posvećenost dovođenju počinitelja pred lice pravde.

Zajedničke vrijednosti

Unazad dvije generacije, Evropska unija dala je novi zamah pokretu koji je pomogao da se saniraju ratne rane i izađe iz sjene sukoba, neprijateljstva i sumnji. Naši preci u toj poslijeratnoj generaciji suočili su se sa naslijeđem moralnog kolapsa.

Dug put ka oporavku potpomognut je isticanjem zajedničkih vrijednosti humanosti, empatije, tolerancije i pravde. Obilježile su ga jednostavne, a ipak izuzetno snažne geste. Tu, prije svega, mislim na Willyja Brandta.

Dvadeset i pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata klečao je pred spomenikom žrtvama varšavskog geta, u izuzetnom činu poniznosti i istinske molbe za oprost. Ta je gesta promijenila društvenu i političku dinamiku poslijeratne Evrope.

Memorijalni centar Potočari čuva sveto sjećanje na ubijene u srebreničkom genocidu. Fabrika akumulatora ostaje u svom izvornom stanju, oronula i napuštena, kao sumoran i rječit podsjetnik na prošlost koju nije moguće izbrisati. Ali spomenici nisu sačinjeni samo od zemlje i kamena, već i svakodnevnih djela, trajne posvećenosti i odlučnosti živih da svjedoče u ime mrtvih.

Evropska unija podržava Memorijalni centar i napore započete hrabrošću i upornošću preživjelih u Srebrenici. Također, podržavamo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i Međunarodnu komisiju za nestale osobe (ICMP), dvije organizacije koje su dale nemjerljiv doprinos utvrđivanju istine o dešavanjima u julu 1995. godine.

Njihov doprinos je bio ključan, jer se mir gradi isključivo na pravdi, a pravda na istini.

Nakon svakog rata postoje oni koji insistiraju da su zločini počinjeni na svim stranama. Postoje i oni koji žele prebaciti odgovornost i kreirati iskrivljeni narativ kojim se oslobađaju vlastite krivice. Međutim, činjenice o genocidu u Srebrenici su neosporne. Odgovornost je na počiniocima ubistava i njihovim naredbodavcima. Istina je utvrđena u sudskim postupcima i potkrjepljenja bolnim i neupitnim pojedinostima.

Svaki korak koji društvo učini ka boljoj budućnosti i dalje od zlih namjera iz prošlosti, zahtijeva jasnoću i odlučnost. Na ovom dugom putu nema mjesta za poricanje, niti za alternativne historije. Ratne rane mogu se iscijeliti samo priznavanjem istine i preuzimanjem odgovornosti. U tome je bio smisao hrabrog čina Willyja Brandta u Varšavi, čina koji je poduzeo neko ko se suprotstavio nacistima i zločinima za koje je tražio iskupljenje.

Znam da je danas velika većina građana u Bosni i Hercegovini potpuno posvećena isticanju zajedničkih vrijednosti duboko ukorijenjenih u kulturi ove zemlje. Svako s jasnim i kritičkim pogledom može vidjeti da su sistematska kršenja ljudskih prava, dominantno prisutna tokom sukoba, bila neuobičajena.

Poštivanje vladavine prava temeljni je zahtjev za pristupanje Evropskoj uniji i za povratak zajedničkim vrijednostima na kojima se grade oporavak i napredak. To je proces koji se ne započinje automatski, već zahtijeva hrabro i principijelno vodstvo s najviših nivoa vlasti.

Civilne žrtve

Ohrabrujem tri člana Predsjedništva BiH da zajednički odaju počast svim civilnim žrtvama - ove godine, 25 godina nakon završetka rata. To bi bio važan doprinos početku promjene dinamike poslijeratne Bosne i Hercegovine - kao što je Brandtova gesta 1970. godine promijenila dinamiku poslijeratne Evrope.

Nova generacija u Bosni i Hercegovini je započela proces obnove, zajednički iznalazeći mogućnosti za stvaranje boljeg društva što je vidljivo u zajednicama širom zemlje. EU iz dana u dan podržava ove procese.

Počast stradalima

Dok obilježavamo 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, na konkretne načine nastavljamo podržavati napore kojima se građani Bosne i Hercegovine vraćaju vlastitim vrijednostima. Vjerujem da ćemo time na primjeren i konkretan način odati počast stradalima i pokazati istinsku solidarnost s preživjelima.