BH TELECOM – ZA BH TURIZAM

Iznad Stoca sunce sija, a ispod kamenja leži historija

Danas se zbog dužine i kontinuiteta življenja višeg od 16.000 godina na ovim prostorima ovaj grad nalazi na preliminarnoj listi svjetske baštine UNESCO-a

Piše: L. K. P. / Avaz.ba

23.7.2020

Historiju Stoca ispisali su Iliri, Grci, Rimljani, Slaveni, Osmanlije i Austrougari - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+1

Ono što je Neretva za Mostar i Konjic, Buna za Blagaj, to je Bregava za Stolac. Još od vremena prahistorije ljudi su naseljavali dolinu ove rijeke. Ugodna klima i kristalno čista rijeka i danas privlače veliki broj posjetilaca. Tokom duge historije, na teritoriju Stoca, ali i cijele Hercegovine, preplitale su se i ostavljale traga mnoge i različite kulture i civilizacije.


Kada se spomene ime Stoca, past će vam na pamet mnoge stvari, ali sigurno najprije historija, kultura i mediteranska klima, tri odlike koje su ga oduvijek činile jednim od najprivlačnijih mjesta u našoj zemlji.



Žamor kupača


Šetajući ljeti uz rijeku Bregavu, udisat ćete topli zrak koji miriše na more. Mlinice, smokve, slatki plod ljeta, krošnje, razno zeleno bilje prate vas ukorak, a žamor kupača koji dopire s obližnjih plaža mami da i vi zaplivate.

Posljednjih godina najaktuelnije su - u narodu poznate kao - Kreševac, Kukavac, gdje je, uprkos poprilično klizavim „rorama“, ravnoj površini ispod vode, gradska raja uvijek izvodila dobre skokove na glavu ili pravila salto, potom Pjene, čuvene po posebno hladnoj vodi i svojim malim vodopadima ispod kojih se možete provlačiti, sakriti nakratko od sunca ili poigravati vodom.

Odrasli i djeca najviše se okupljaju na plaži u Begovini, graditeljskoj stambenoj cjelini koja je proglašena nacionalnim spomenikom države. Begovinu je izgradila za vrijeme Osmanskog carstva aristokratska porodica Rizvanbegović kao svoj izdvojeni niz kuća, s konacima i velikim baščama. Ulaskom u Begovinu iza sebe ostavljate Ćupriju, jedan od lijepih stolačkih kamenih mostova. Za vrijeme rata Begovina je uništena i njena obnova traje još.

Historiju Stoca ispisali su Iliri, Grci, Rimljani, Slaveni, Osmanlije i Austrougari, a danas se zbog dužine i kontinuiteta življenja višeg od 16.000 godina na ovim prostorima, ovaj grad nalazi na preliminarnoj listi svjetske baštine UNESCO-a. Danas u Stocu, prema popisu stanovništva iz 2013., živi oko 14.500 stanovnika.


Pet kilometara od Stoca nalazi se Daorson, jedan od najstarijih antičkih gradova u Evropi. Sagrađen po uzoru na grčki grad Mikenu. Petnaest kilometara od Stoca nalazi se jedno od najvažnijih i najvećih nalazišta srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u BiH. Riječ je o nekropoli stećaka Boljuni s ukupno 273 spomenika.



Inat ćuprija

Nekropola od ukupno 133 stećka nastala je koncem 14. stoljeća, a najveći broj stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća. Radimlja se nalazi tri kilometra zapadno od Stoca. U centru Stoca ispred Prve osnovne škole se nalaze ostaci spomenika učesnicima NOB-a, ispod kojeg je i spomen-kosturnica. Na Bregavi u Stocu se nalaze tri velika kamena mosta i nekoliko manjih. Među najstarije ćuprije se ubraja Gornja ćuprija, koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dobila naziv Inat ćuprija. Pored ćuprije se nalaze džamija, hamam, mlinica i kafana. Danas je posjećuju mnogi turisti.

Život u gradu s mediteranskom klimom ljeti je vidljivo veseo, zaboravi se na nezaposlenost i odlazak mladih, a kulturne manifestacije poput "Slovo Gorčina" daju gradu jedinstvenu atmosferu.

Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.



Makova kuća

Stolac je rodno mjesto Mehmedalije Maka Dizdara. Tu se nalazi i muzej Makova hiža ili Makova kuća. Mehmedalija Mak Dizdar (1917.- 1971.) je jedan od najvećih bh. pjesnika. U bivšoj Jugoslaviji bio je glavni urednik izdavačke kuće "Narodna prosvjeta" i javno se zalagao za treću verziju tadašnjeg srpsko-hrvatskog jezika. Ostao je poznat po svojoj knjizi "Kameni spavač" te pjesmama "Modra rijeka" i "Zapis o zemlji".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.