Na redovnoj sesiji Kruga 99 profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić je podsjetio na značaj Pokreta za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića obrazloživši tok državnosti Bosne i Hercegovine od njenog nastanka do danas.

Pokret za autonomiju Bosne iz 1831. je nazvao "zanemarenim na čudan način". Govoreći na temu "Istrajnost u borbi: od Kraljevine, autonomije, Republike do bosanske nacije" pozvao se na profesora Envera Redžića za kojeg je rekao da je naglašavao da je Bosna kao država postojala još od vremena banata.

- Bosanske zemlje su bile uvezane u jednu zajedničku vlast. Govoriti o Bosni kao o državi u današnjem smislu nije moguće... Od 9. ili 10. stoljeća u Evropi se čuje za Bosnu. U hiljadu godina ona je konstanta - mišljenja je Lavić.

Prema njegovim riječima, odgovor čija je zemlja Bosna daju bosanski vladari koji su kazali da ona pripada narodu kojeg su oni zvali Bošnjani.

- Bosna je kulturna, antropološka, ekonomska činjenica - dodao je.

Obrazlagajući period osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini Lavić tvrdi da se i tada neprestano čuo pojam Bosna.

- Bosna i poslije okupacije uspjeva očuvati svoje ime i imala je jedan povlašten položaj - ukazao je.

Kao važnim za BiH tokom osmanske vladavine je istakao stvaranje aristokratije i da je zemlju tada branila samo bosanska, a ne osmanska vojska.  Podsjetio je da djelovanje Pokreta za autonomiju usljedilo tokom reformi sultana Mahmuda, što je izazvalo otpore u BiH. Kako je kazao, pokret je zahtjevao da i Bosna dobije izvjesnu autonomiju kao što ju je dobila Srbija 1832. 

- Husein Gradašević i njegovi prijatelji su u Sarajevu u Carevoj džamiji na velikoj svečanosti proglasio autonomiju Bosne. To proglašenje po mom skromnom sudu predstavlja, a i sudu drugih naučnika, jedan od najbitnijih poltičkih događaja u historiji Bosne. Mi smo kao narod pokazali da imamo svijest o sebi i da nismo zaboravili na svoje pretke - izjavio je Lavić.

Smatra da se tim događajem, kako je rekao, probudila cijela Bosna.

- Od tog događaja se desila katastrofalna posljedica po bošnjački narod. Od tada je Bosna obezglavljena. Zato smo lutali u 20. stoljeću - naveo je.

Također je podsjetio na to kako je osmanska vlast silovito odgovorila na zahtjev na autonomiju.

- Tek 1943. poslije uključenja bosanskog naroda u Narodnooslobodilački pokret dešava se obnova državnosti Bosne i Hercegovine - podcrtao je Lavić.

Ponovio je da je 1943. obnovljena državnost BiH i da nikada nije naziv Bosna doveden u pitanje. Tvrdi i to da BiH nikada nije ponuđen koncept građanske države, već da joj se samo nudi religijski koncept države i religijski koncept nacije. Poručio je da je građanski koncept primjeren svakom pojedincu.