AVAZ U POSJETI

Pogledajte kako danas izgleda sarajevski Konak, monumentalna građevina i nacionalno blago BiH

Vrijeme ga nagriza i njegov opstanak je upitan iz dana u dan

Sarajevski Konak danas. A. Nović

Piše: L. Medinić

2.12.2020

Sarajevski Konak se nalazi na Bistriku, a sagrađen je 1869. godine. Ova monumentalna gradnja predstavlja jedan od najvažnijih objekata za historiju Bosne i Hercegovine u periodu od skoro 150 godina.  Ovaj objekat je unikatan, jer u cijeloj Bosni i Hercegovini ne postoji ni jedan drugi sačuvani konak, kao sjedište vezira. 

Ekipa "Avaza" je posjetila Konak i uvidjeli smo u kakvom je stanju jedna od najvažnijih građevina Sarajeva, te u nastavku možete pogledati koliko je situacija zabrinjavajuća. Naš sagovornik je bio Armin Šepić, jedan od arhitekata koji rade na očuvanju ovog objekta, koji nam je detaljno objasnio problematiku i način na koji ovaj problem može biti riješen.






Carska rezidencija koja propada

Prvenstveno Konak je izgrađen u stilu Osmanskog baroka, a nakon okupacije BiH od strane Austrougara, objekat je poprimio neke stilove gradnje Austrougarske.  U Konaku su odsjedali članovi carske porodice, Car Franjo Josip, Franc Ferdinand i Sofija. Nakon Sarajevskog atentata tijela Franca Ferdinanda i Sofije su bila su izložena u prostorijama Konaka. 

Dolaskom Jugoslavije, Konak postaje zvanična rezidencija jugoslovenskog kranja, a tokom Drugog dvjetskog rata, objekat postaje Medicinski fakultet. Pedesetih godina Konak je potpuno rekontsruiran i to je posljednji put da je na taj način oživljen.  

Danas imamo situaciju da je ova monumentalna građevina potpuno zanemarena od strane vlasti. Niko ne vodi računa o opstanku Konaka, niti ulaže u njegovu rekonstrukciju.

Konak je zvanično zatvoren 2008. godine. Zbog sigurnosnih razloga nije moguće više koristiti ovaj objekat onako kako je predviđeno njegovom gradnjom. Prve pukotine na zidu koje su i pokazale alarmantnost situacije od 2008. godine se nisu proširile, što pokazuje da je objekat stabilan ali je potrebno poduprijeti njegove konstrukcije kako bi se mogao sačuvati.

Zidovi su ispucali, ustanovljeno je da su temelji plitki i da tlo nije odgovarajuće. Godine 2008. je pokrenut plan aktivnosti sanacije ovog objekta.

Potrebno je 10 miliona

Sarajevski Konak danas - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+10

Zbog administrativnih komplikacija, Konak propada, vrijeme ga nagriza i njegov opstanak je upitan iz dana u dan.  Raspisan je tender za projektanta koji bi mogao u potpunosti ispuniti sve uslove koji su potrebni za rekonstrukciju Konaka. U BiH postoji tek nekoliko firmi koje su kvalificirane za izvođenje takvih radova. 

Obzirom da je Konak svrstan u nacionalni spomenik BiH, firma koja bi mogla izvršiti rekonstrukciju mora imati odgovarajuće licence za to. Licenciranje firmi je skup postupak, pa svega par firmi iz BiH ispunjavaju te kriterije.

Tenderi su raspisani, međutim, kako je to već poznato, proces se odužio. Prije nekoliko mjeseci su ispunjeni uslovi tendera, međutim odabrani projektant nije na vrijeme kompletirao projekat, te do sada ništa nije učinjeno.

Prvobitna procjena stručnjaka kaže da je za cjelokupnu rekonstrukciju objekta potrebno do 10 miliona konvertibilnih maraka.  Potrebno je izvršiti sanaciju instalacija, riješiti problem grijanja i izvršiti potpunu restauraciju Konaka kako bi on mogao zadržati svoju historijsku slojevitost.. 

Objekat je potrebno prilagoditi 21. vijeku i dovesti ga u funkcionalnost.  Umjetničke slike koje se nalaze u Konaku nose veliku historijsku, ali i materijalnu vrijednost. One su sastavni dio pokretnog dobra BiH. Autori tih umjetničkih slika su najveća imena likovne umjetnosti u regionu. 

Nažalost, Konak nije usamljen primjer nemara zajednice. Potrebno je shvatiti važnost ovog objekta, ali i svih drugih koji svakog trenutka mogu postati samo uspomena. Treba uvidjeti koliko je situacija alarmantna. Opstanak nacionalnih spomenika treba biti primarni zadatak svih nas. Ako se situacija nastavi odvijati u ovom smjeru, Sarajevo, ali i čitava BiH će izgubiti ogromno historijsko blago. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.