BH. HISTORIČAR

Na današnji dan umro je Mustafa Imamović

Umro Džoni Karson (Johnny Carson), američki komičar koji je gotovo 30 godina vodio najpopularniju televizijsku emisiju “Večerašnji šou”

Mustafa Imamović umro 2017. godine. Arhiv

N. Aj. / Fena

23.1.2021

– 1516. Umro Fernando II., kralj Aragonije od 1479., koji je sa ženom Izabelom I., kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dvije glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija.

– 1556. U pokrajini Shaanxi u središnjoj Kini dogodio se potres koji je ubio najviše ljudi u historiji . Procjenjuje se da je poginulo čak 830.000 stanovnika.

– 1783. Rođen francuski pisac Marie-Henri Beyle, poznat pod pseudonimom Stendhal, začetnik velike književne epohe francuskog realizma. 

– 1793. Rusija i Pruska sporazumjele se o drugoj podjeli Poljske.

Nizozemska odbila da saveznicima izruči bivšeg njemačkog cara

– 1806. Umro engleski državnik William Pitt Mlađi, koji je u 24. godini, 1783., postao najmlađi premijer u historiji Velike Britanije. Vodio ekspanzivnu kolonijalnu politiku, učvrstio britansku vlast u Indiji, a u Evropi bio glavni organizator koalicija protiv revolucionarne i Napoleonove Francuske.

– 1832. Rođen francuski slikar Edouard Manet, preteča impresionizma i začetnik novog likovnog izraza koji je označio prekretnicu u francuskom i europskom slikarstvu.

– 1857. Rođen Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar, ali i istaknuti naučnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

– 1878. Tokom usko-turskog rata Britanija, na zahtjev sultana Abdul Hamida II., poslala svoju flotu u Konstantinopolj.

– 1920. Nizozemska odbila da saveznicima izruči bivšeg njemačkog cara Wilhelma II., koji je po abdikaciji u studenom 1918. emigrirao u Nizozemsku.

– 1928. Rođena francuska filmska glumica Jeanne Moreau, koja se proslavila u filmovima francuskog novog vala nakon Drugog svjetskog rata.

– 1931. Umrla ruska balerina Ana Pavlova, najveća umjetnica klasičnog baleta početkom 20. stoljeća. Karijeru počela u Petrogradu s Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Đagiljeva.

– 1943. Britanska Osma armija pod zapovjedništvom feldmaršala Montgomerya zauzela, u Drugom svjetskom ratu, Tripoli u Libiji.

– 1944. Umro norveški slikar Edvard Munch, jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza, autor čuvene slike “Krik”.

– 1989. Umro španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih umjetnika 20. stoljeća.

Umro američki komičar Džoni Karson

– 1997. Madeleine Albright položila zakletvu kao prva žena državna sekretarka SAD-a, čime je postala najviše rangirana žena u historiji američke vlade. Tu funkciju obavljala je tokom druge Clintonove izborne pobjede.

– 2000. Više od milion demonstranata prošlo kroz centar Madrida prosvjedujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA, u čijim je nasilničkim akcijama tijekom 32 godine ubijeno oko 800 ljudi.

– 2002. U pakistanskom gradu Karachiju kidnapovan, a kasnije i ubijen dopisnik američkog Wall Street Jornala Daniel Pearl, koji je istraživao islamske militantne grupe u toj zemlji.

– 2002. Umro jedan od najpoznatijih francuskih i svjetskih sociologa Pierre Bourdieu, pokretač pravca kritičke sociologije novog doba, kritičar neoliberalizma i globalizacije.

– 2005. Umro Džoni Karson (Johnny Carson), američki komičar koji je gotovo 30 godina vodio najpopularniju televizijsku emisiju “Večerašnji šou”.

– 2006. U željezničkoj nesreći na pruzi Bijelo Polje – Bar, kod mjesta Bioče, u blizini Podgorice, poginulo je 45, a više od 200 putnika je ozlijeđeno.

– 2010. U Sabornoj crkvi u Beogradu ustoličen 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej.

– 2017. Umro Mustafa Imamović, bosanskohercegovački historičar države i prava. Bio je dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu i gostujući profesor na mnogim univerzitetima u Evropi i Americi. 

Tokom univerzitetske karijere predavao je na pravnim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu, Mostaru i Rijeci, ali i na Odjeljenju za historiju čuvenog Yale Univerziteta, te na više drugih univerziteta u Americi. Autor je poznatog djela "Historija Bošnjaka", monografije "Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak BiH 1878-1914", za koju je dobio republičku nagradu za nauku "Veselin Masleša", zatim "Bosanski Ustav" i "Bošnjaci u emigraciji".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.