Na današnji dan 2017. godine, preminuo je Mustafa Imamović bosanskohercegovački historičar države i prava i profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Imamović je rođen 29. januara 1941. u Gradačcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je, diplomirao, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Tokom univerzitetske karijere predavao je na pravnim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu, Mostaru i Rijeci. Također je predavao na Odjeljenju za historiju Yale univerziteta (New Haven), te na više drugih univerziteta u SAD.
Autor je monografija “Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak BiH 1878-1914”, za koju je dobio republičku nagradu za nauku "Veselin Masleša", zatim “Bosanski Ustav i Bošnjaci u emigraciji”, te kultnog djela “Historija Bošnjaka”. Objavio je više od 350 studija, rasprava i članaka. Bio je urednik i član redakcija više časopisa i enciklopedija.
Đovani Batista Viko – Đambatista . Wikipedia.org
Đovani Batista Viko – Đambatista. Wikipedia.org
Umro italijanski filozof Đambatista
1744. - Umro italijanski filozof, historičar i teoretičar prava Đovani Batista Viko (Giovanni Battista Vico), ili Đambatista (Giambattista), osnivač filozofije historije i preteča moderne estetike. Bio je profesor retorike na Univerzitetu u rodnom Napulju, a desetak godina prije toga izučavao je Platona i Kornelija Takita, svoje omiljene pisce, jer je, prema njegovim riječima, prvi "opisivao idealnog čovjeka, a drugi čovjeka kakav jeste". Pjesništvo je izdvajao kao autonomnu emanaciju duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom jeziku. Nasuprot kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o tri glavne faze duha: osjećajnoj, fantazijskoj i razumskoj, pri čemu umjetnost nastaje na drugom stepenu, a filozofija je izraz čistog uma. Djela: "Principi nove nauke o zajedničkoj prirodi nacija", "Univerzalno pravo", "Autobiografija".
1783. - Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl (Marie-Henri Beyle), poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Kao oduševljeni pristalica Francuske revolucije borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritizirajući građanski moral. Djela: romani "Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven", "Armansa", studije "Rasin i Šekspir", "Život Hajdnov", "Historija slikarstva u Italiji", "Rim, Napulj i Firenca".
1832. - Francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih likovnih umjetnika druge polovine 19. stoljeća, rođen je na današnji dan. Bio je sjajan kolorist s naročitim darom da dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama "Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon" i "Olimpija".
1878. - Rođen Oton Župančič, slovenski književnik, pjesnik, prevodilac i pisac drama. Blistavim pjesničkim nastupom zasjenjuje generaciju realista i naturalista, udarajući s Ivanom Cankarom temelje slovenske moderne književnosti. Župančič je i tvorac dječije poezije u slovenskoj književnosti („Pisanice“, „Lahkih nog naokrog“, „Sto ugank“ i „Ciciban in še kaj“).
1888. - Umro francuski pisac Ežen Marin Labiš (Eugene Labiche), koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. stoljeću. Djela: "Slamni šešir", "Put gospodina Perišona".
Rođena francuska filmska glumica Žana Moro
1928. - Rođena francuska filmska glumica Žana Moro (Jeanne Moreau), koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" nakon Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Noć", "Žil i Džim", "Proces", "Eva", "Dnevnik jedne sobarice", "Viva Marija", "Falstaf", "Katarina Velika". Prema vlastitom scenariju, režirala je film "Svjetlo".
1931. - Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umjetnica klasičnog stila početkom 20. stoljeća. Nakon igranja u "Ruskom baletu" osnovala je vlastitu grupu, s kojom je veoma uspješno nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima "Labudova smrt", "Leptiri", "Šopenijana", "Labudovo jezero", "Žizela" i "Rajmonda".
1940. - Rođen Stjepan Lamza, bivši hrvatski i jugoslavenski fudbaler. Jedan je od najvećih Dinamovih igrača u historiji i jedan od najzaslužnijih ljudi u osvajanju Kupa velesajamskih gradova 1967. godine. Odigrao je i sedam utakmica za reprezentaciju bivše SFR Jugoslavije. Preminuo je 12. januara 2022. godine.
1944. - Umro norveški slikar Edvard Munk (Munch), u svijetu poznat po slici "Krik". Karakterističan je po ekspresivnim oblicima oble uprošćene konture, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.
1956. - Rođen Laza Ristovski, regionalni muzičar, koji je najpoznatiji po radu u grupama “Smak” i “Bijelo dugme”. Umro je 6. oktobra 2007. godine.
1987. – Preminuo Asim Ferhatović Hase, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih fudbalera u historiji. U sezoni 1963./64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije s postignutih 19 golova, a sa svojim FK Sarajevom je u sezoni 1966./67. osvojio titulu šampiona tadašnje Jugoslavije.
Salvador Dali . Wikipedia.org
Salvador Dali. Wikipedia.org
Umro slavni španski slikar Salvador Dali
1989. - Umro Salvador Filip Hasinto Dali (Felipe Jacinto), španski slikar, najznačajniji predstavnik nadrealizma. Njegova najpoznatija slika je „Postojanost pamćenja“ iz 1931., koja je, osim po umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim filmovima. Početkom Drugog svjetskog rata Dali je iz Francuske otišao u SAD, gdje je sarađivao s rediteljem Alfredom Hičkokom (Hitchcock) na filmu „Začarana“ iz 1945., za koji je napravio čuvenu scenu sna. Slikao je iracionalan i fantastičan svijet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao djela koja su izazvala šok - "Veliki masturbator", "Goruća žirafa", "Predosjećaj građanskog rata". Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima zemljaka Luisa Bunjuela "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba". Napisao je autobiografsko djelo "Tajni život Salvadora Dalija".
1997. - Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) je položila zakletvu kao prvi ženski državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, čime je postala najviše rangirana žena u historiji američke vlade.
Asaf Džanić . Zatebebih.ba
Asaf Džanić. Zatebebih.ba
Preminuo Asaf Džanić, bh. novinar, esejist i filmski kritičar
2012. - U Sarajevu je preminuo bosanskohercegovački filmski kritičar, esejist, novinar i prevodilac s francuskog jezika Asaf Džanić, samo devet dana nakon što je proslavio 59. rođendan. Filmskom kritikom i esejistikom Džanić se bavio od 1971. godine, te je bio glavni urednik filmskog časopisa „Sineast“ i urednik biblioteke "Koridor". Od 1975. do 1985. godine bio je saradnik Instituta za film u Beogradu. Također je radio kao scenarist i voditelj TV emisija o filmu za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine. Od 1988. do 1992. bio je predavač na predmetu Historija filma na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Džanić je u svojoj profesionalnoj karijeri bio dopisnik Radija Bosne i Hercegovine iz Toronta, zamjenik ministra kulture Federacije Bosne i Hercegovine i direktor Kinoteke Bosne i Hercegovine. Od 1996. do 2001. bio je član i predsjednik Upravnog odbora Filmske kuće "Forum" Sarajevo, a od 2003. do 2007. član Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo. Također, bio je član Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine duže od 30 godina i član žirija filmskih festivala u Valenciji (Španija), Angersu i Lileu (Francuska), Budimpešti (Mađarska), te selektor i autor prezentacija bosanskohercegovačkog i balkanskog filma na festivalima u Ženevi, Karlovim Varima, Veneciji, Ljubljani, Budimpešti, Valenciji, Beču, Sarajevu, Montrealu, Gorizi (Italija) i Zagrebu.
2017. - Umro Gordon Ficdžerald Kej (Gordon Fitzgerald Kaye), britanski pozorišni i televizijski glumac. Najpoznatiji je po ulozi u TV seriji "'Allo, 'Allo", gdje je glumio vlasnika kafića Renea Artoisa.